Grupacija vodovoda i kanalizacije RH, koja okuplja najveće pružatelje vodnih usluga, njih 75, donijela je odluku kojom će od Vlade zatražiti odgodu primjenu Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o naknadi za korištenje voda zbog koje bi s prvim danom 2023. građanima poskupjela voda, potvrđeno nam je iz splitskog Vodovoda i kanalizacija (ViK)
Kako smo nedavno pisali riječ je o Uredbi koju je Vlada Andreja Plenkovića donijela u proljeće 2020. ne bi li natjerala javna vodovodna poduzeća da smanje gubitke vode (crpljeno -isporučeno) koji u Hrvatskoj iznose prema posljednjim podacima nevjerojatnih 49,87 posto.
Dio Uredbe stupio je na snagu kada je donošena, a dio, prema kojem će vodovodna poduzeća plaćati naknadu na svu vodu koju zahvate, a ne samo na isporučene količine kao što je sad slučaj na snagu, treba stupiti 1.siječnja 2023.godine.
Država je svim vodovodima uvela naknadu od 1,89 kuna na svaki kubik zahvaćene površinske ili podzemne vode. Uredba predviđa dva modela za obračun naknade za korištenje voda - jednu će, onu višu, plaćati isporučitelji koji imaju više od 25 posto gubitka zahvaćene vode, a onu povoljniju, nižu, plaćat će isporučitelji kojima do potrošača iscuri manje od 25 posto vode.
vezane vijesti
Iako se uredba ne odnosi na krajnje korisnike, koji u konačnici nisu krivi zato što se voda gubi putem od crpilišta do slavina, vodovodi su već tada bili najavili da će teret poskupljenja prebaciti na leđa građana, a iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike prije dvije godine su kazali da 'poskupljenje vode za građane neće smjeti biti veće od tri kune po kubiku, uključujući PDV, i to u odnosu na cijenu koja na snazi bude na kraju 2022. godine'.
Prosječna potrošnja kućanstva u Hrvatskoj je danas je nešto viša od 11 metara kubnih uz prosječnu cijenu od oko 16 kuna za kubik. Tu treba dodati i prosječnu fiksnu naknadu od dvadesetak kuna, pa kada bi kubik poskupio za maksimalne tri kune računi bi bili viši za oko dvadeset posto odnosno u prosjeku bi iznosili oko 220-230 kuna.
Kao razlog za traženje odgode primjene Uredbe u splitskom VIK-u naveli su niz primjera iz djelokruga svog rada koje su poduzeli, kako bi smanjili trenutne gubitke koji se kreću oko 58 posto, te činjenicu da je im je to potvrdila i Državna revizija u posljednjem nalazu davši im bezuvjetno mišljenje za financijske izvještaje i usklađenost poslovanja sa zakonom.
Međutim, u splitskom ViK-u ne isključuju mogućnost poskupljenja vodnih usluga, nevezano za vladinu Uredbu.
'Teško je izbjeći promjenu cijena vodnih usluga uz sve što se događa na tržištu roba, materijala i posebice usluga', navode u ViK-u i dodaju da imaju najnižu cijenu vodne usluge u Hrvatskoj od 2014. godine.
U riječkom Vodovodu i kanalizaciji ističu da ako ne dođe do odgode Uredbe ista 'ne bi utjecala povećanje cijene vodnih usluga za krajnje korisnike'.
Iz osječkog Vodovoda navode kako su još uvijek u tijeku izračuni koji trebaju definirati cijenu vodne usluge ako Uredba stupi na snagu. Tportal je prije tjedan dana odgovore zatražio i od zagrebačkog Vodovoda i odvodnje i zadarskog Vodovoda gdje su gubici oko 70 posto, ali odgovore nismo dobili.
Prema Strategiji upravljanja vodama Republike Hrvatske, prihvatljiva vrijednost gubitaka vode je od 15 do 20 posto, a Europska unija prihvatljivima smatra one od 15 do 18 posto.
