Od 29. svibnja do 1. lipnja u Kopenhagenu se održavao sastanak Družbe Bilderberg (Bilderberg Group) na kojem je sudjelovalo oko 140 sudionika iz 22 zemlje. Kao i uvijek, bila je to raznolika skupina utjecajnih pojedinaca; od političkih lidera do stručnjaka iz područja industrije, financija, akademske zajednice, a čak su i mediji bili pozvani. Teme za raspravu bile su raznolike: od Ukrajine, Bliskog istoka do Kine i budućnosti Europe
Ključne teme za raspravu na ovogodišnjem sastanku bile su sljedeće:
Je li gospodarski oporavak održiv?
Tko će platiti za demografiju?
Postoji li privatnost?
Koliko je poseban odnos u dijeljenju obavještajnih informacija?
Velike promjene u tehnologiji i radnom mjestu
Budućnost demokracije i zamka srednje klase
Politički i gospodarski izgledi Kine
Nova arhitektura na Bliskom istoku
Ukrajina
Što je sljedeće za Europu?
Aktualni događaji
Među sudionicima su bili glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen, švedski ministar vanjskih poslova Carl Bildt, europska povjerenica Viviane Reding, Eric Schmidt, izvršni direktor u Googleu, Reed Kasim, gradonačelnik Atlante, Martin H. Wolf, glavni ekonomski komentator Financial Timesa, glavni urednik Economista John Micklethwait, šefica MMF-a Christine Lagarde, Reid Hoffman, osnivač i direktor LinkedIna, te brojni drugi.
Brojni zapadni mediji i novinske agencije ovaj su događaj naprosto ignorirali.
Družba Bilderberg je osnovana 1954, a cilj godišnjih konferencija je poticanje dijaloga između Europe i Sjeverne Amerike. Svake godine na konferenciju je pozvano između 120 i 150 političkih lidera i stručnjaka iz područja industrije, financija, akademske zajednice i medija. Oko dvije trećine sudionika dolazi iz Europe, a ostatak iz Sjeverne Amerike; oko trećine iz svijeta politike, a ostatak iz drugih područja.
Kako stoji na službenoj stanici Bilderberga, konferencija je forum za neformalne rasprave o važnim pitanjima s kojima se suočava svijet. Susreti se održavaju po pravilima Chatham Housea, prema kojima sudionici mogu slobodno koristiti dobivene informacije, ali niti identitet niti pripadnost govornika ili bilo kojeg drugog sudionika ne smije biti otkriven.
Bilderberg i teorije zavjere
Dakako, svake godine o konferenciji Družbe Bilderberg kruže divlje teorije zavjere: da je to zapravo globalna vlada koja odlučuje o svemu i kontrolira svaku sferu naših života; da su 'gospodari iz sjene'.
Jedna od teorija zavjere jest i da je njezin osnivač princ Bernard nekada bio nacist. Iako je to demantirao u posljednjem intervjuu prije svoje smrti 2004., dokumenti o njegovom članstvu pronađeni su na berlinskom Sveučilištu Humboldt te dokazuju da je bio u stranci do 1934.
Postoji priča i da je još jedan član Bilderberga povezan s fašističkom skupinom, a to je američki bankar David Rockefeller, o kojem pak kruže glasine da je financirao nacistički eugenički program.
Jedna od teorija zavjera je i da su neki od vodećih Srba krivili Družbu Bilderberg za početak rata na Kosovu, što je dovelo do pada srpskog i jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića. Također, neki okrivljuju Družbu i za rat u Iraku, te da upravlja američkom Republikanskom strankom.
Jedna od smješnijih teorija zacijelo je ona koju zastupa David Icke. Bivši aktivist Zelene stranke popularizirao je teoriju o ljudima gušterima, tvrdeći da su oni članovi Bilderberga.
