HOĆE LI PASTI TURUDIĆEV PRAVORIJEK?

Vrhovni sud počeo razmatrati prvu presudu Sanaderu

31.03.2014 u 10:29

Bionic
Reading

Vrhovni sud jutros je počeo razmatrati prvu nepravomoćnu presuda bivšem premijeru i predsjedniku HDZ-a Ivi Sanaderu, kojom je osuđen na deset godina zatvora zbog ratnog profiterstva u 'slučaju Hypo' te primanja mita od mađarskog MOL-a.

Sanader je na Vrhovni sud doveden nešto prije devet sati iz zatvora u Remetincu, a njegovi odvjetnici uvjereni su kako će nakon žalbenog postupka ishoditi ponavljanje suđenja. I dok obrana smatra da je na prvom suđenju pred zagrebačkim Županijskim sudom došlo do bitnih zakonskih povreda na Sanaderovu štetu, Uskok je žalbom zatražio da mu se kazna poveća na zakonski maksimum od 15 godina.

Vijećem vrhovnog suda, koje će nakon razmatranja žalbi odluku donijeti iza zatvorenih vrata, predsjedava sudac Zdenko Konjić. U vijeću su i suci Dražen Tripalo i Marin Mrčela, a cijeli slučaj kao sutkinja izvjestiteljica detaljno obrazlaže Melanija Grgić.

Za ovaj slučaj Vrhovni je sud predvidio čak pet raspravnih dana, sve može biti gotovo i ranije, no sigurno je da odluka neće biti poznata za manje od mjesec dana.

Obrazlažući prvu nepravomoćnu presudu bivšem premijeru, sudac zagrebačkog Županijskog suda Ivan Turudić opisao je Sanadera kao ratnog profitera, ali i osobu koja je zbog zadovoljenja najnižih potreba izdala nacionalne interese, prepustivši upravljačka prava u Ini mađarskom MOL-u.

No, u opsežnom obrazloženju Turudić je naveo da su Sanaderovim nedjelima pridonijeli i njegovi suradnici iz Vlade i Predsjedništva HDZ-a.


Sanaderovi odvjetnici Čedo Prodanović i Jadranka Sloković u žalbi tvrde da bi ta presuda trebala biti pobijena, a suđenje ponovljeno zbog bitnih povreda odredaba kaznenog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, ali i odluke o kazni.

Obrana najspornijim drži što je sud odbio niz njihovih svjedoka, a bezrezervno poklonio vjeru 'neistinitim iskazima' ljudi koji su teretili Sanadera. Među njima su najvažniji bivši riječki tajkun Robert Ježić, koji je posvjedočio da je Sanader preko njegovih inozemnih računa primio pet milijuna eura, odnosno polovicu dogovorenog mita od predsjednika uprave MOL-a Zsolta Hernadija, te Drago Vidaković koji je rekao da je vidio kako je čelnik Hypo banke Wolfgang Kulterer predao Sanaderu proviziju nakon što je Hrvatskoj 1994. odobren kredit za veleposlanstva.

Uskok je, pak, u svojoj žalbi ustvrdio da je Sanaderu izrečena preblaga kazna jer je najviše državne funkcije iskoristio za vlastiti, a ne državni interes.