Dvoje znanstvenika s Filozofskog fakulteta u Zagrebu punih su 10 godina, između 2001. i 2011., pratili integracijske procese djece i mladih u Vukovaru te su obuhvatili 4.868 sudionika, učenika osnovnih i srednjih škola u kojima se nastava odvija na hrvatskom i na srpskom jeziku i pismu te njihovih roditelja.

'Istraživanje je pokazalo određene pozitivne trendove prema obrazovanju kao životnoj vrijednosti, multikulturalnosti ili tolerantnosti prema različitosti, što i jeste oduvijek bio ponos Vukovaraca, ali i sve veću spremnost na socijalnu integraciju djece izvan škole, ali i školskoj integraciji', ukazala je prof. dr. Dinka Čorkalo Biruški. Istaknula je i kako više 'nije pitanje treba li, već kako djeci omogućiti da se socijalno integriraju i zajednički provode vrijeme u aktivnostima koje ih privlače, neovisno o etničkoj pripadnosti'.

Djeca pripadnici manjina, u konkretnom slučaju srpske manjine, imaju mogućnost pohađati školu po jednom od tri modela – pohađanje nastave u odvojenim razredima i na svom jeziku i pismu (model A), odvojeno poučavanje samo nacionalne predmeta (model B) i njegovanje materinskog jezika i kulture iz kojih djeca imaju dodatne sate poduke (model C). Vukovarska djeca srpske nacionalnosti najviše pohađaju nastavu po 'modelu A'.

'Ne dovodeći u pitanje prava manjina, moguće je djeci i mladima unutar škole, jer nema boljeg mjesta za to, omogućiti stjecanje pozitivnih iskustava u različitim aktivnostima i situacijama te tako omogućiti što uspješniju socijalnu integraciju', pojasnila je Čorkalo Biruški, uz napomenu kako roditelji ne znaju dovoljno o modelima obrazovanja, pa ih treba poučiti i ravnopravno im ponuditi sva tri modela.

Predsjednik Ivo Josipović, koji je na Pantovčaku okupio ravnatelje vukovarskih škola, predstavnike lokalnih vlasti i srpskih manjinskih udruga, ali i Vlade te veleposlanike stranih zemalja, pozvao je na 'uvažavanje specifičnosti i poštivanje prava nacionalnih manjina, ali i zajednički život – ne jedni pored drugih, nego zajedno rješavajući probleme'.

'Možda nas neki od podataka iz istraživanja ne mogu razveseliti, ali se moramo s njima suočiti. Iznimno je važno da oni koji nose odgovornost za odluke učine sve da život Hrvata i Srba u svakom kraju Hrvatske bude život ravnopravnih ljudi koji se međusobno uvažavaju i poštuju', rekao je Josipović.

Još je dodao kako su suživot i međusobno razumijevanje dvostrani proces te da treba jasno razgraničiti pojmove integracije i asimilacije. Bitnim smatra da roditelji dobiju mogućnost izbora bez nametanja i pritisaka.

Za ministra znanosti, obrazovanja i sporta Željka Jovanovića bitno je da postoji izbor od ponuđenih modela školovanja pripadnika manjina, no i ukazao na jedan paradoks. 'Roditelji ističu da je škola mjesto gdje je potrebna socijalna integracija, a njihova djeca pokazuju manje pozitivan stav prema tome. Odgovornost je u rukama odraslih', ocijenio je ministar Jovanović.

Kolega mu iz Vlade, ministar branitelja Predrag Matić, sudjelujući u raspravi nakon predstavljanja rezultata istaknuo je kako su 'pomaci vidljivi i izvrsni', ali je ironično dodao kako će se 'za jedno 700 godina doći do zadovoljavajućih rezultata'. 'Postoje lokalni političari, i jedni i drugi, ali i neki ljudi u Vukovaru kojima jednostavno ne odgovara izađi iz '90-ih godina, jer gube smisao postojanja i svoju svrhu. Roditelji samo trebaju poslušati djecu, jer je žalosno da se djeca prijepodne igraju zajedno na igralištu, a popodne idu u odvojene škole', ukazao je ministar Matić.

Doista, rezultati koji su predstavljeni pokazali su kako se stavovi o oblicima školovanja, ali i međuetničkim odnosima mijenjaju nabolje, no promjene su vrlo male, kako su ukazali znanstvenici, što upućuje na sporu socijalnu obnovu zajednice nakon rata i složene poslijeratne okolnosti odnosa većine i manjine.

Ravnatelji vukovarskih škola upozorili su u raspravi kako razdvajanje djece počinje još u vrtiću, a kao pozitivan primjer istaknuto je Veleučilište Lavoslav Ružička u kojem, prema riječima dekanice Gordane Bujšić od osnutka prije osam godina nikada nitko nije postavio pitanje jezika. 'Učenici koji su došli iz različitih modela školovanja, kao i njihovi nastavnici, govore jezikom na kojem se razumiju', rekla je dekanica Bujšić.

Marija Budimir, ravnateljica OŠ Siniše Glavaševića, upozorila je na činjenicu da se vukovarska djeca već kod dolaska u vrtić dijele, svatko na svoju stranu, igraju se na posebnim igralištima. 'Ne možemo djecu tek na fakultetu spajati', upozorila je Budimir ocijenivši školski sustav dobrim, ali uz nužnost poboljšanja.

Zanimljivost za kraj sačuvao je prof. dr. Dean Ajduković rekavši kako isto istraživanje nisu uspjeli provesti u Istri, jer su ravnatelji škola na talijanskom jeziku u posljednji trend odbili sudjelovati u tome uz obrazloženje da bi to 'moglo poremetiti međunacionalne odnose učenika i roditelja'.