Pored poginulih, ozlijeđene su najmanje 34 osobe. Vlasti i mještani mobilizirali su se da bi obuzdali napade, no panika i dalje vlada među stanovnicima pogođenih područja.

Potresna svjedočanstva obitelji žrtava

Noć 17. kolovoza zauvijek će ostati u sjećanju Sunite, majke četverogodišnje Sandhye. Tog dana ona je spavala ispred svoje zemljane kolibe u jednom od sela u Bahraichu kada je nagli nestanak struje zavio cijelo selo u mrak. Samo nekoliko trenutaka nakon što je nestalo svjetla vukovi su napali.

'Došli su u roku od dvije minute nakon nestanka struje. Kad smo shvatili što se događa, Sandhya je već bila odnesena', prisjeća se Sunita. Sljedećeg dana tijelo djevojčice pronađeno je u poljima šećerne trske, udaljeno oko 500 metara od kuće.

Ovaj slučaj nije izoliran. Ranije u istom mjesecu osmogodišnji Utkarsh iz susjednog sela bio je skoro žrtva sličnog napada. Njegova majka opisuje da je spavao ispod mreže protiv komaraca kada je primijetila da vuk ulazi u njihovu kolibu.

'Životinja je iskočila iz sjene. Vrisnula sam iz sveg glasa: 'Ostavi mog sina na miru!' Susjedi su priskočili u pomoć i vuk je pobjegao', ispričala je Utkarsheva majka.

Uzroci napada

Iako napadi vukova na ljude nisu uobičajeni, stručnjaci za divlje životinje vjeruju da nekoliko čimbenika može objasniti zašto se događaju. Okrug Bahraich, smješten između rijeka i šuma, oduvijek je bio njihovo prirodno stanište. Međutim promjene u okolišu, osobito sezonske poplave uzrokovane obilnim monsunskim kišama, mogle su drastično promijeniti njihovo prirodno okruženje, izvještava BBC.

Znanstvenici sugeriraju da su poplave, koje su potopile šume i staništa vukova, prisilile ove životinje da traže nove izvore hrane i vode. U nedostatku prirodnog plijena, poput crne antilope, gazele ili zeca, one se sve češće približavaju ljudskim naseljima. Preživljavaju isključivo loveći koze i ovce i sakupljajući mrtvu stoku.

'Promjena klime je postupan proces, ali poplave mogu brzo poremetiti staništa vukova, prisiljavajući ih da se presele u ljudska naselja u potrazi za hranom', objašnjava Amita Kanaujia, stručnjakinja s Instituta za znanost o divljini na Sveučilištu Lucknow.

Posebno zabrinjavajuće je to što se čini da vukovi ciljaju djecu. Stručnjaci kažu da su ona, osobito u siromašnim ruralnim područjima Indije, često nezaštićena i ranjiva. U mnogim slučajevima žrtve su spavale na otvorenom, što ih čini lakom metom za predatore. Osim toga, čovjek postaje lovina u slučaju konstantnog gladovanja životinje.

Četvrti val napada vukova u posljednjih 40 godina

Ovi napadi vukova nisu prvi put zabilježeni u Indiji. Zapravo, povijest njihovih napada u ovoj regiji proteže se desetljećima. Prema podacima, ovo je četvrti val napada vukova u posljednjih 40 godina.

Godine 1981.-1982. njihovi napadi u državi Bihar odnijeli su živote najmanje 13 djece. U razdoblju između 1993. i 1995. pet čopora vukova napalo je i ozlijedilo 80 djece u Hazaribaghu. Međutim najsmrtonosniji val napada dogodio se 1996. godine, kada su napali i ubili 38 djece u više od 50 sela u Uttar Pradeshu. Nakon tih napada vlasti su ubile 11 vukova.

Sličnosti između napada iz 1996. godine i onih koji se sada događaju u Bahraichu su zapanjujuće. U oba slučaja vukovi su ciljali djecu, napadajući ih dok su spavala na otvorenom.

Yadvendradev Jhala, vodeći indijski znanstvenik koji je istraživao napade iz 1996., kaže da trenutna situacija ima iste karakteristike kao i ona prije gotovo 30 godina.

'Najteži udarci događaju se u prenapučenim selima, u kojima je velik broj ranjive djece iz siromašnih poljoprivrednih obitelji', kaže Jhala. 'Ova sela, smještena blizu obala rijeka i okružena poljima, plodno su tlo za ovakve napade.'

Mjere zaštite

Kao odgovor na napade lokalne vlasti odlučile su poduzeti niz mjera. Dronovi i kamere postavljeni su da bi pratili kretanje vukova, zamke su postavljene diljem sela, a korišten je i vatromet da bi otjerao životinje. Do sada su uhvaćena tri vuka te su premješteni u zoološke vrtove.

Unatoč ovim naporima, strah i dalje vlada među stanovnicima. Mnoge obitelji zatvorene su u svoje domove, djeca više ne smiju spavati vani, a muškarci organiziraju noćne patrole da bi osigurali sela. Vukovi su se pak pokazali iznimno snalažljivima i teško ih je uhvatiti.

Stručnjaci za divlje životinje poput Jhale savjetuju da djeca ostanu unutar kuća noću, da spavaju između odraslih ako je prostor u kućama ograničen te da ih odrasli prate do toaleta. Također, preporučuje se da sela organiziraju noćne straže koje će patrolirati u potrazi za vukovima.

'Dok ne shvatimo točne razloge ovih napada, ove mjere opreza ključne su za sigurnost stanovnika', ističe Jhala.

Indijski vuk nije ljudožder

'Budući da radim s divljim vukovima zadnjih 25 godina, mogu sa sigurnošću reći da su oni izrazito sramežljive i neuhvatljive životinje koje pod svaku cijenu pokušavaju izbjeći kontakt s ljudima', poručio je Jhala.

Indijski vuk prosječne težine od 18 kilograma upola je manji od njemačkog ovčara ili labradora. 'Indijski vuk nije prijetnja nijednom odraslom čovjeku. Tigrovi, leopardi, slonovi, divlje svinje, pa čak i podivljali psi u Indiji ubiju daleko više ljudi nego vukovi. Ipak, vuk je oklevetan kao ljudožder. Pretpostavka je da je to tako jer potiče opću potrebu za senzacionalističkim poluistinama', izjavio je Jhala.

'Gubitak života je neprihvatljiv za društvo i dotičnu životinju ili životinje u Bahraichu treba ukloniti svim mogućim sredstvima. Ali neka gnjev društva ne snosi cijela populacija vukova Indije, kako se trenutno prikazuje u medijima. U prometnim nesrećama u Indiji strada više od 250.000 ljudi, ali ne zagovaramo zabranu automobila na cestama', zaključio je Jhala.