Europarlamentarac Nikola Vuljanić postavio je Europskoj komisiji pitanje o ustavnosti predstojećeg referenduma u Hrvatskoj koji se odnosi na prava seksualnih manjina. Laburist Vuljanić smatra da je referendum nedemokratski te da se njime samo želi skrenuti pažnja sa stvarnih problema države, priopćio je u ponedjeljak Ured zastupnika u EP-u Nikole Vuljanića
Vuljanić je pitao Europsku komisiju kakav je njezin stav o referendumu koji se odnosi na prava seksualnih manjina i hoće li se one njime dovesti u nepovoljniji položaj, odnosno može li većina referendumski odlučivati o manjinskim pravima.
'Smatram da je predstojeći referendum o kojem će se odlučivati da li je brak zajednica muškarca i žene nedemokratski jer demokracija ne podrazumijeva da većina odlučuje o pravima bilo koje manjine. Svjestan sam da Europska unija nije zauzela jedinstven stav o pravima LGBT skupina, ali Europska komisija mora imati mišljenje o ovom pitanju', rekao je Vuljanić te dodao da će izaći na referendum i zaokružiti ne.
Na pitanje što činiti ako većina građana zaokruži odgovor 'DA', Vuljanić odgovara da u tom slučaju odredba treba odmah biti dio Ustava jer je mišljenje građana obvezujuće, građani su nositelj suvereniteta, a sadašnji Ustav ne predviđa (nemarom i glupošću jednih i drugih vladajućih) popis tema o kojima se referendumski ne može odlučivati jer govore o temeljnim ljudskim pravima.
'Bilo bi logičnije da se prije prikupljanja potpisa uputi pitanje Ustavnom sudu o ustavnosti pitanja, jer se ovako dovodimo u situaciju da građani prikupljaju potpise, a na kraju Ustavni sud može reći da pitanje nije ustavno', navodi Vuljanić.
'Vladajućima referendum odgovara jer se njima zamagljuju stvarni gospodarski problemi poput sve veće nezaposlenosti i pada BDP-a. Dok se pale strasti po pitanjima istospolnih brakova i ćirilice, dakle oko svjetonazorskih i emocionalnih pitanja, prodaju se banke, ceste i sva preostala državna imovina da bi sustav preživio još poneki mjesec. S druge strane, Hrvatska demokratska zajednica na ovakvim ideološkim temama jača svoje biračko tijelo i trenira ideološke mišiće. Oni su svoje sposobnosti i mogućnosti promjene stvarnih odnosa u društvu pokazali u proteklih desetak i više godina i o tome ih zaista ne bi trebalo ništa pitati. Ova se dva takozvana pola političke ljestvice jedino razlikuju u ideološkim temama (a i tu se slože kad ih se pritisne), a na gospodarskom planu se ne vidi tko je gori – jedni opljačkaju, drugi potope', zaključuje Vuljanić.
