Samo jedan dan nakon što je Strelkova supruga Miroslava Reginskaja na svojem profilu na ruskim društvenim mrežama objavila njihovu zajedničku fotografiju novijeg datuma, ukrajinska vojno-obavještajna služba je za njim raspisala potjernicu i zajamčila 100.000 dolara nagrade onome tko ga preda u ukrajinsko zarobljeništvo. Ukrajinci su i ranije nudili novčane nagrade za Ruse osumnjičene za ratne zločine, no hvatanje Strelkova bilo bi ovaj put od šireg značaja jer ga zbog rušenja malezijskog putničkog zrakoplova traže i nizozemski tužitelji koji su za Strelkova zatražili kaznu doživotnog zatvora.

Pedesetdvogodišnji Strelkov je posljednjih tridesetak godina sudjelovao u gotovo svim bitkama za obranu ruskih interesa. U nekima je djelovao samostalno i na svoju ruku, dok je u drugim slijepo slijedio upute Kremlja. Njegov život je prepun tajni i zakulisnih igara kao što je nejasna i konfuzija koja je zahvatila Rusiju nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine. Strelkov je u trenutku raspada SSSR-a bio mladić po imenu Igor Vselovodovič Girkin koji je poput drugih ruskih domoljuba tugovao zbog gubitka statusa supersile. Napajajući se pričama o slavnim, ali prošlim vremenima, Strelkov je završio moskovski Arhivsko-arheološki institut, dok je u slobodno vrijeme entuzijastično organizirao povijesne rekonstrukcije bitaka iz Prvog svjetskog rata u kojoj je radije odabirao ulogu časnika Bijelog pokreta nego crvenih boljševika.

Shvativši da kako nema povratka na staro, Strelkov je u potpunosti odbacio komunizam i sve se više okretao carističkoj Rusiji i ideji o tzv. ruskom svijetu temeljenoj na agresivnoj vanjskoj politici i ekspanzionizmu koju danas oživljava Vladimir Putin. U to doba je obnovljeno kozaštvo koje je za vrijeme komunizma bilo ograničeno pa se Strelkov u lipnju 1992. uputio u Transdnjestrovlje gdje je dodijeljen dragovoljnoj kozačkoj postrojbi koja je pokušavala odijeliti taj dio Moldavije i pripojiti ga 'majčici Rusiji'.

Borba na strani Srba u BiH

Strelkovu se očito svidjelo pravo ratovanje za razliku od rekonstrukcija bitaka vikendom pa se u drugoj polovici 1992. zaputio u Bosnu i Hercegovinu gdje se pridružio Vojsci Republike Srpske. Prema vlastitim navodima, htio je pomoći tradicionalnom ruskom savezniku, ali i proširiti prisutnost Rusa na Balkanu koji je stoljećima bio na meti Kremlja kao potencijalni izlaz na toplo more. Tamo počinje pisati i zapaljive nacionalističke pamflete u kojima glorificira rusko savezništvo sa Srbima, ali ističe i važnost borbe za ruske interese. Nakon skoro godinu dana provedenih u BiH, Strelkov dobiva poziv iz Rusije da u moskovskom vojnom okrugu odsluži redovni vojni rok. U to vrijeme počinje 'kuhati' u Čečeniji pa se Strelkov dragovoljno javlja i u taj rat u kojem će kao topnički zapovjednik provesti idućih dvije godine.

Strelkova u Čečeniji zapaža Federalna sigurnosna služba (FSB) koja mu 1995. nudi prelazak u njezine redove. Mogućnost napredovanja djelovala je obećavajuće pa je Strelkov idućih 17 godina proveo u FSB-u na raznim dužnostima u mnogim odjelima nasljednice KGB-a. FSB ga u nekoliko navrata šalje u pakao sjevernog Kavkaza gdje je ranjen u borbi i odlikovan za hrabrost. Tamo je, navodno, prešao iz FSB-a u rusku vojno-obavještajnu službu GRU pod čijim zapovjedništvom su i specijalne snage, tzv. Specnaz. No, 2012. je naglo je povučen i premješten u pričuvu, a zatim godinu dana kasnije i otpušten zbog preustroja. Razočaran, Strelkov je javno tvrdio da je zbog borbenog zalaganja zaslužio pukovničku mirovinu, no ona mu je uskraćena pa se zaposlio kao savjetnik za sigurnost konzervativnog oligarha Konstantina Malofejeva.

Nije posve jasno pod čijim se pokroviteljstvom Strelkov pojavio na Krimu u veljači 2014. Prema nekim izvješćima, Strelkov je ranije obavještavao Moskvu o eskalaciji prozapadnih prosvjeda na kijevskom Majdanu da bi kasnije na Krimu počeo organizirati lokalne proruske snage u slabljenju ukrajinskih vlasti. Ukrajinski izvori tvrde da se posebno istaknuo u prvim borbama oko grada Simferopolja u rano proljeće 2014. godine, a kao iskusnog vojnika na savjetničko mjesto ga uzima Sergej Aksanov, čelnik anektiranog Krima kojeg je imenovao Kremlj.

Od 'ministra' do izopćenika

Prema Strelkovljevim biografima, iduće poglavlje biografije ovog 'psa rata' je najproblematičnije jer on u potpunosti preuzima grad Slavjansk u Donjeckoj oblasti na jugoistoku Ukrajine u kojoj živi veliki broj etničkih Rusa. S obzirom na opću zbunjenost nove ukrajinske vlade i značajan proruski sentiment među nekim lokalnim stanovništvom, Girkin je u početku uživao veliki uspjeh u formiranju lokalnih obrambenih snaga. Lokalno stanovništvo ga od sredine svibnja naziva ministrom obrane Narodne Republike Donjeck, a Strelkovu popularnost iskorištavaju i ruski mediji koji od njega stvaraju ikonu domoljubne borbe protiv nove 'fašističke' vlade u Kijevu.

Štoviše, ruski mediji su prekovremeno radili kako bi poboljšali njegov imidž kojeg su istovremeno narušavali ukrajinski mediji. Iz tog doba potječe i poznati falsifikat da su ukrajinske snage u Slavjansku, tom novom ruskom Staljingradu, razapele jednog dječaka ruskog porijekla. Stvarnost je, naime, bila puno drugačija jer su snage pod Strelkovim zapovjedništvom činili uglavnom kriminalci kojima je jedino bilo do pljačke i iživljavanja nad civilima i zarobljenim ukrajinskim vojnicima, ali i etničkim Rusima koji su se protivili zločinima.

Kremlj se nije mnogo obazirao na Strelkovljevo 'gospodarenje ratom' pa je nastavio pružati hibridnu potporu proruskim separatistima primjenjujući pristup razvoju događaja po principu 'čekaj i vidi'. Analitičari ruskog obavještajnog aparata su tvrdili da Moskva na taj način mjeri snagu separatističkog pokreta među lokalcima, ali i čeka odgovor šire međunarodne zajednice. Međutim, početkom srpnja 2014. ukrajinska vojska, pojačana dragovoljcima, počela je vraćati teritorij pod kontrolom separatista i približila se Slavjansku. Iako je Strelkov ranije tvrdio da nikada neće odustati od grada, ipak se sa svojim snagama povukao u Donjeck nakon što je postalo jasno da ruska vojska neće otvoreno priskočiti u pomoć. Kasnije će ovaj potez opravdati tvrdnjom da bi ukrajinske snage uspjele zauzeti Donjeck da se njegova vojska nije tamo povukla iz Slavjanska gdje su ga Ukrajinci, očito ne bez razloga, prozvali 'mesarom'. Potom je uslijedio događaj koji će Strelkovu osigurati i međunarodnu 'slavu'.

Riječ je o rušenju Boeinga 777 u vlasništvu malezijske kompanije Malaysia Airlines koji je trebao prevesti putnike iz Amsterdama u Kuala Lumpur. Avion je oboren kraj grada Hrabove u Donjeckoj oblasti, nekih 40 kilometara od granice s Rusijom, a tom prilikom je poginulo svih 283 putnika i 15 članova posade. Vjerujući da su oborili još jedan ukrajinski transportni avion, Strelkov se pohvalio na društvenim mrežama kako su njegovi vojnici naučili Ukrajince da se drže podalje od njegovog teritorija. Nakon što je postalo jasno da je srušen civilni avion, počela je kopniti ruska podrška Strelkovu koji je smijenjen i pozvan natrag u Moskvu.

Putinova računica

Pojedini analitičari ocjenjuju kako je moguće da je rušenje putničkog aviona bio neposredan uzrok Strelkovljevog opoziva, ali ističu da je Kremlj mogao biti zabrinut zbog Strelkovljeve rastuće popularnosti, kao i njegovih apela za većim ruskim vojnim angažmanom. Tome u prilog ide i sve učestalije Strelkovljeve kritike na račun Kremlja kojeg je smatrao nedovoljno jakim za konačni udar Kijevu.

Strelkov je po povratku u Moskvu potisnut na rubove konzervativnih skupina koje su prikupljale pomoć za proruske separatiste. Kako se sukob u Ukrajini produžio, počeo je sve otvorenije napadati Kremlj i Putinov način vođenja rata. Valja podsjetiti da je Strelkov od početka priznavao umiješanost Moskve u Ukrajini radi stvaranja neke nove i moćnije Rusije koja je, pak, istovremeno nijekala svoju izravnu umiješanost. Stoga je Strelkov postao idolom i glasnogovornikom krajnje desnih ruskih stranaka koje su zagovarale otvorenu rusku vojnu intervenciju u Ukrajini, iako je obećao Kremlju da se neće baviti politikom.

Strelkov je, kako u ponedjeljak otkriva njegova supruga, ponovno pozvan u Ukrajinu, ali kao običan vojnik. Ukoliko pogine, Kremlj će moći odahnuti jer Strelkov zasigurno ima što reći o Putinovim potezima u Ukrajini. Ukoliko padne u ukrajinsko zarobljeništvo, Putin više neće morati strahovati od mogućnosti da Strelkov postane predvodnik ruskih ultranacionalista i time uzdrma njegov vrhovni položaj u Kremlju. S druge, pak, strane, moći će biti izvršena pravda nad 'mesarom iz Slavjanska' za kojim je Ukrajina raspisala izdašnu nagradu, a Nizozemska pokrenula progon zbog odgovornosti za smrt 193 državljana Nizozemske koji su poginuli u obaranju malezijskog aviona. Uz Strelkova, nizozemske vlasti terete još trojicu Rusa, a prema najavam tužiteljstva iz Haaga za svu četvoricu je predložena kazna doživotnog zatvora.