'zrcalni život'

Zabrinuta znanstvenica: 'To što istražujete može postati savršeno biološko oružje. Prestanite'

23.12.2024 u 11:32

Bionic
Reading

Znanstvenica koji radi na stvaranju 'zrcalnog života' otkrila je da bi takav koncept mogao postati savršeno biološko oružje. Pozvala je i druge da obustave svoja istraživanja

Stvaranje 'zrcalnog života' moglo bi predstavljati jedno od najvećih znanstvenih otkrića, no neki od onih koji su pokrenuli to istraživanje sada pozivaju na zaustavljanje daljnjeg rada.

Iako zrcalni mikroorganizmi još nisu stvoreni, 38 znanstvenika upozorilo je u radu, objavljenom 12. prosinca u časopisu Science, da bi takvi mikroorganizmi, ako bi 'pobjegli' iz laboratorija, mogli izazvati katastrofalnu pandemiju s posljedicama za više vrsta.

'Praktično pružamo upute za stvaranje savršenog biološkog oružja', izjavila je za Business Insider Kate Adamala, koautorica rada i kemičarka koja vodi laboratorij za sintetičku biologiju na Sveučilištu Minnesota.

Obustavila svoje istraživanje

Kada su rizici postali jasni, Adamala je obustavila istraživanje svog laboratorija na izgradnji zrcalne stanice. Višegodišnja stipendija za taj aspekt istraživanja joj je istekla, a odlučila je ne podnositi zahtjev za obnovu, istaknula je. Sada, s preostalih 37 autora rada, poziva druge znanstvenike da učine isto.

'Iako smo isprva bili skeptični prema ideji da zrcalne bakterije mogu predstavljati velik rizik, sada smo duboko zabrinuti', napisali su u svom radu.

Što je 'zrcalni život'?

Zrcalna biologija temelji se na preokretu temeljnih pravila života na Zemlji, poznatih pod nazivom kiralnost. Ona označava činjenicu da molekule – poput šećera i aminokiselina – postoje u dva oblika: desnom i lijevom. Međutim život koristi samo jedan kiralni oblik svake molekule. Naprimjer, DNK koristi desnokretne šećere, zbog čega se uvija udesno.

U zrcalnoj biologiji znanstvenici nastoje stvoriti žive stanice u kojima bi sva kiralnost bila obrnuta. Dok prirodni život koristi desnokretne peptide za izgradnju proteina, zrcalni život koristio bi njihove lijevokretne oblike.

Adamala je proučavala zrcalne peptide jer bi oni mogli pomoći u stvaranju dugotrajnijih lijekova, a cilj istraživanja bio je stvoriti kompletnu zrcalnu stanicu. Takve stanice mogle bi spriječiti kontaminaciju u bioreaktorima koji koriste bakterije za proizvodnju zelenih kemikalija jer, u teoriji, ne bi bile u interakciji s prirodnim mikroorganizmima.

'Mogli biste imati savršeni bioreaktor u kojem možete raditi bez opasnosti od kontaminacije', rekla je Adamala. 'Upravo je to problem.'

Opasnosti zrcalnih bakterija

Zrcalne bakterije mogle bi zaobići prirodne kontrole i ravnoteže života, poput natjecanja s drugim bakterijama ili borbe protiv imunološkog sustava.

Adamala je istaknula da imunološki sustavi ljudi, životinja i biljaka prepoznaju proteine patogena na temelju kiralnosti. Međutim zrcalne bakterije koristile bi proteine u inverznim oblicima, što imunološki sustavi ne bi prepoznali. Zrcalni patogeni 'ne bi stupali u interakciju s domaćinom, već bi ga koristili kao topli inkubator bogat hranjivim tvarima', rekla je.

Ako bi takve bakterije pobjegle iz laboratorija, mogle bi uzrokovati infekcije koje se ne mogu liječiti antibioticima jer se i oni oslanjaju na kiralnost. 'To bi bila bolest svega živog što se može zaraziti', upozorila je Adamala.

U najgorem slučaju zrcalne bakterije mogle bi se nekontrolirano razmnožavati, uništiti domaćine i usjeve te preplaviti ekosustave, stvarajući novi, opasan svijet 'zrcalnog života'.

Zrcalne bakterije još su uvijek daleko

Ting Zhu, istraživač koji vodi laboratorij za zrcalnu biologiju na Sveučilištu Westlake u Kini, slaže se da je potreban oprez, ali smatra da je sinteza kompletne zrcalne bakterije još uvijek daleko. Adamala pak procjenjuje da bi to moglo potrajati još desetak godina. Upravo zato smatra da bi istraživanja trebalo zaustaviti prije nego što se razviju svi potrebni alati za taj pothvat.

'Trenutno to nitko ne može samostalno napraviti', rekla je. 'Tehnologija nije dovoljno zrela, što nas zasad štiti od mogućnosti da netko pokuša ostvariti taj cilj.' U međuvremenu, Adamala i njezini kolege pozivaju na daljnja istraživanja o procjeni rizika.

'Kad bi nam netko dokazao da smo u krivu, bila bih sretna', zaključila je.