Iako je ljeto u Hrvatskoj bilo uglavnom vrlo toplo, a u mnogim dijelovima čak i ekstremno toplo – prosječne su temperature premašivale višegodišnji prosjek za od 0,8 stupnjeva u Pazinu do 2,1 stupnjeva Celzijusovih u Gospiću – oni koji su ga proveli u Zagrebu uglavnom nisu stekli dojam da je ono bilo

naročito lijepo i sunčano, i to s pravom.

Naime, od početka godine do današnjeg dana u Zagrebu je zabilježeno samo 40 vedrih dana (kada je manje od 2/10 neba pokriveno oblacima), dok je u istom razdoblju kišnih bilo čak 108 te 19 s maglom. Slično je vrijeme bilo i u Varaždinu koji je imao i više oborina. Ekstremno kišovito vrijeme zabilježeno je uz granice s Mađarskom sjeverno od crte Bjelovar - Osijek.

Ugođaj pravog ljeta u sjeverozapadnoj je Hrvatskoj splasnuo je već pred kraj srpnja kada su i temperature često bile ispod prosječnih, a cijela je zemlja imala tek dva razdoblja s vrlo visokim temperaturama – početak srpnja i sredinu lipnja.

Moglo bi biti problema s nekim urodima

'Mi sve mjerimo u odnosu na prosjeke od 1961. do 1990. Ova godina upada u taj prosjek. Međutim, mi smo se posljednjih desetak godina navikli da sve ranije dozrijeva pa nam se čini da urodi kasne', rekao je za tportal meteorolog Marko Vučetić. 'No ako se nastavi oblačno i kišno u rujnu, onda bi moglo biti i kašnjenja u poljoprivredi. Više problema bit će sa sortama koje zahtijevaju dulju vegetaciju. Vlaga je smetala grožđu u sjeverozapadnoj hrvatskoj te je bilo gljivičnih oboljenja, a moglo bi biti i problema s berbom. Zbog velikih količina kiše, sigurno će biti problema s nekim povrćem osobito sa salatom i paprikom te s ljekovitim biljem poput kamilice', zaključio je Vučetić.