Iako je ovogodišnji proračun gradskom Uredu za upravljanje hitnim situacijama smanjen za tri milijuna kuna, Pavle Kalinić u 2011. planira i dalje raditi na sprečavanju eventualnih posljedica jakog potresa u glavnom gradu
Ured će sufinancirati obuku pasa tragača te vatrogasaca specijaliziranih za izvlačenje iz ruševina. Kalinić je istaknuo da će raditi na tome da se u svakoj od 17 zagrebačkih četvrti ustroji stožer civilne zaštite od sto pripadnika. Pojašnjava da bi taj broj trebao biti puno veći. Naime, ako Zagreb pogodi potres od 6,3 stupnja po Richteru, procjenjuje se da bi uz tri tisuće poginulih bilo 15 tisuća ozlijeđenih. 'Jednog ozlijeđenog iz ruševina moraju nositi barem dvije osobe pa bi tom logikom trebalo 30 tisuća pripadnika civilne zaštite', pojasnio je Kalinić.
U 2010. manje intervencija
Prošla godina je u Zagrebu bila mirnija nego 2009, ako je suditi po broju hitnih intervencija. Naime, u 2010. Hitna pomoć, vatrogasci i GSS intervenirali su 20.375 puta, a ta je brojka manja za čak dvije i pol tisuće od one u 2009. godini. Gradski Ured za upravljanje hitnim situacijama izvijestio je da je najveći broj intervencija prošle godine imala Hitna pomoć, i to 17.152 puta.
Od toga je 3.414 intervencija bilo u prvom stupnju hitnosti, u slučajevima životno ugroženih osoba. Vatrogasci su lani 3.419 puta izlazili na intervencije, od toga su 1.332 puta gasili vatru, a 1.505 puta intervenirali su zbog curenja plina, izvlačenja unesrećenih iz automobila i slično. Gorska služba spašavanja zabilježila je 134 hitne intervencije potrage i spašavanja.
Gradski Ured za zaštitu i spašavanje sudjelovao je u 40 intervencija u Zagrebu, no slana je pomoć i poplavljenim područjima u Slavoniji, Zagrebačkoj županiji i neretvanskom kraju.
Kada je riječ o intervencijama na području Zagreba, najviše ih je, naravno, bilo za vrijeme rujanskih poplava. Kroz grad je tada zbog nasipa uz Savu gotovo bezbolno protutnjio vodeni val, no probleme su stvarale podzemne vode.
Osim toga, ured Pavla Kalinića intervenirao je i prilikom aktivacije klizišta u Sutinskim vrelima, ali i u nekim neobičnijim situacijama. Naime, u Zagrebu je postalo uobičajeno da prilikom jačeg vjetra s fasada viših zgrada padaju razne ploče, limene, staklene i mramorne. Takav se događaj zbio sredinom studenog, kada su s nebodera na Trgu bana Jelačića zbog vjetra padale staklene ploče.
