Prigovora na zrak, odnosno na smrad po pokvarenim jajima, ima i u ostatku godine, a razlog za njega je dobro poznat - miris sumporovodika (H2S) s odlagališta otpada. I očito je to s razlogom jer je od 2015. do 2021. broj prekoračenja granične vrijednosti za satne koncentracije H2S bio iznad dozvoljenih 24 dana godišnje. Za dnevne koncentracije H2S u nekim je godinama (2017. i 2021.) broj prekoračenja granične vrijednosti bio manji od dozvoljenih sedam dana.

Podaci su to iz Nacrta prijedloga akcijskog plana za poboljšanje kvalitete zraka na području Grada Zagreba za razdoblje od 2023. do 2028., koji se ovih dana našao u javnom savjetovanju. Iako je, kako se navodi u dokumentu, u Zagrebu od 2015. do 2020. došlo do značajnog smanjenja onečišćenosti zraka, u 2021. je na pojedinim mjernim postajama državne i gradske mreže te pojedinim mjernim postajama posebne namjene kvaliteta zraka bila druge kategorije.

A razlozi za zrak druge kategorije, osim spomenutog H2S, bila su prekoračenja granične vrijednosti za dušikov dioksid (NO2), prekoračenja za čestice frakcije PM10, prekoračenja ciljne vrijednosti za benzo(a)piren u česticama PM10 te prekoračenja ciljne vrijednosti za prizemni ozon. S obzirom na utvrđena prekoračenja u 2021., Grad je dužan izraditi i donijeti akcijski plan za dušikov dioksid NO2, čestice frakcije PM10 i sumporovodik H2S.

Osim smetlišta i kompostane, zagađenju zraka doprinose vozila na cestama, loženje krutih goriva u domaćinstvima, ali i niz drugih faktora, poput meteoroloških uvjeta. No sve bi to dobrim dijelom moglo biti smanjeno ako se ostvari dio mjera iz spomenutog plana. Kako mu samo ime kaže, riječ je o akcijskom planu, dokumentu koji će u svim segmentima ovisiti o dostupnim financijskim sredstvima da bi bio proveden.

A te mjere predviđaju da se zagađenje smanji tako da ZET-ove autobuse pokreću vodik i struja, ali da se kreću brže nego što je to sada slučaj, uz razvoj biciklističke infrastrukture, ograničavanje prometa na prometnicama u neposrednoj blizini mjerne postaje za praćenje kvalitete zraka Zagreb-1 (Vukovarska – Miramarska), poticanje elektrifikacije usluga taksija, razvoj tračnog prometa – tramvajskog sustava i gradsko-prigradske željeznice, financijsku podršku građanima za zamjenu starih kućnih ložišta na drva ložištima na drva naprednih tehnologija, sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća energetskog razreda D ili lošijeg, sprječavanje i smanjivanje onečišćivanja zraka na lokaciji odlagališta otpada i kompostane Prudinec/Jakuševec...

Premda sve to zvuči kao popis lijepih, ali teško ostvarivih želja jer zahtijeva velika financijska sredstva, određeni koraci se već rade. Tako je koncem godine na posljednjoj primopredaji 45 autobusa na dizel, a još 20 ih treba doći, gradonačelnik Tomislav Tomašević ustvrdio da su oni zadnji na takav pogon koji dolaze u Zagreb.

Prema srednjoročnom planu ZET-a, do 2025. trebalo bi nabaviti 30 autobusa na struju, a do 2027 njih još 70. Autobusi na vodik još se ne spominju, ali ovih dana na ulicama smo imali prilike vidjeti autobus na taj plin, nastao u suradnji Toyote i portugalskog proizvođača CaetanoBus, koji je ZET testirao. Hoće li zrak koji udišemo biti bolji ili lošiji 2028., osim o uspješnosti provođenja mjera, ovisit će o svima nama.