Nešto više od četiri mjeseca ostalo je do trećih izbora u ovoj superizbornoj godini, onih predsjedničkih. Iako ima još nekoliko mjeseci do početka službene kampanje, većina glavnih kandidata već je poznata, a sada je na njima da do prosinca pridobiju birače na svoju stranu
Polako se popunjava popis ozbiljnijih imena koja će se krajem godine sučeliti na izborima za, barem protokolarno, prvu osobu u državi. Službeno je, nakon tjedana spekulacija, svoju kandidaturu u videu objavljenom na društvenim mrežama objavio i Dragan Primorac, a njega kao neovisnog kandidata podržava i HDZ. U internoj HDZ-ovoj anketi najbolje je prošao od svih kandidata te iza sebe ostavio Ivana Anušića, Miru Gavrana i Olega Butkovića, pa i Kolindu Grabar Kitarović.
Primorac je ugledni znanstvenik, bivši ministar u Sanaderovim vladama, no s HDZ-om je raskrstio u vrijeme Jadranke Kosor, kada se, protivno izboru stranke, odlučio kandidirati na predsjedničkim izborima. Te 2009. na izborima je osvojio 117 tisuća glasova (5,93 posto), no nije prošao u drugi krug.
vezane vijesti
Prema istraživanju koje je naručio HDZ, piše Lana Ružičić za Dnevnik.hr, čak 61 posto Hrvata ima pozitivno mišljenje o Primorcu, a aktualni predsjednik Zoran Milanović ima 49 posto podrške. Negativno se o Milanoviću izjasnilo 45 posto građana, a o Primorcu samo njih 17 posto.
Upravo je Milanović, unatoč HDZ-ovoj anketi, još uvijek favorit za osvajanje drugog mandata na Pantovčaku. Među prvima je objavio kandidaturu za predsjedničke izbore, i to krajem lipnja, a i odmah je dobio podršku svoje bivše stranke SDP-a, kasnije i HSS-a.
Govoreći za RTL u prvom intervjuu nakon kandidature, kazao je da je njegova dužnost da se kandidira. 'Moja odluka da se natječem još jednom motivirana je dosadašnjim iskustvom, viđenjem onoga što se događa u Hrvatskoj, potrebom da se Hrvatska zaštiti od Plenkovićevog nasrtaja na sve institucije, ali na sve, opstrukcije Ustava, izbjegavanja sastajanja ustavnih tijela u koordinaciji vanjske politike i nacionalne sigurnosti. Zadnji put je to bilo krajem 2021. godine i zahvaljujem onima koji su me podržali do sada, prije svega SDP-u - to je stranka koja mi je najbliža. Tu su i neki drugi, HSS, Reformisti, a bude li ih još, bit će dobrodošli', rekao je Milanović.
Iako je prema posljednjem Crobarometru prvi na mjestu pozitivnih političara, ne može se pohvaliti prevelikom podrškom svom radu. Manje od pola godine prije predsjedničkih izbora podrška mu je na istoj razini kao i prethodnog mjeseca - 34 posto ispitanika odobrava njegov rad, 59 posto ne odobrava, a sedam posto nema mišljenje o tome.
Pobjedi na izborima nada se i nezavisna Marija Selak Raspudić. Bivša Mostova te aktualna nezavisna saborska zastupnica zasad je jedina žena u predsjedničkoj utrci. Tjednima je vagala hoće li se kandidirati, a onda se prije nešto više od tjedan dana ipak odlučila na to, kako je pojasnila za tportal, ponukana nedostatkom hrabrosti drugih kandidata da se sučele s Milanovićem.
U velikom intervjuu za tportal početkom srpnja pojasnila je zašto misli da je kao nestranačka kandidatkinja u prednosti i što je razlikuje od neovisnih kandidata koji su ranije pokušali osvojiti Pantovčak.
'Mene od prethodnih kandidata izdvaja promišljenost moje kandidature jer nisam jučer stupila na političku scenu. U petoj sam godini saborskog mandata, to je pola desetljeća, a ne pet minuta političkog djelovanja. Jako se dobro zna na koji sam način gradila svoju političku priču i koliko sam bila konkretna prilikom kreiranja političkog sadržaja, što sam finalizirala i uređivanjem Mostovog izbornog programa, u kojem sam ponudila cjelovitu viziju bolje Hrvatske. Konstruktivnost sam pokazala time što sam na polovici saborskog mandata imala najviše obranjenih amandmana, a mandat sam finalizirala inovativnim zakonskim prijedlozima koje sam izradila u suradnji sa znanstvenom zajednicom, od kvalitetnije zaštite okoliša do umjetne inteligencije i reforme Sabora. Svi prethodni kandidati, koji su svojom karizmom i pristupom postigli i zavidan uspjeh, nisu imali na temelju čega svjedočiti da oni politički razmišljaju dugoročno niti su imali artikuliran i cjelovit politički sadržaj na temelju kojeg ih se može vrednovati. U mene građani mogu imati povjerenja. To je bitna razlika koja mi može omogućiti da u konačnici i pobijedim na ovim izborima, bez obzira na to što nisam dio uhodane stranačke strukture. Dapače, mislim da mi je to, s obzirom na nadstranačku ulogu predsjednice, i prednost', kazala je u razgovoru za tportal.
I dok Selak Raspudić zasad nema podršku neke stranke, kao stranački kandidat na izborima pojavit će se Mislav Kolakušić, predsjednik stranke Pravo i pravda. Nakon neuspjeha na europskim izborima, Kolakušić je odmah najavio da ide na kandidaturu za predsjednika, a jasno je dao do znanja i što će mu biti fokus kampanje. Naime zauzima se za promjenu sadašnjeg parlamentarnog sustava u Hrvatskoj u predsjednički sustav tako da se zna, kako je pojasnio, koga građani biraju, a 'ne da na temelju mita i korupcije sastavljamo neke vlade'.
Kandidaturu je najavio i odvjetnik Tomislav Jonjić, poznat iz desnih političkih krugova. Bivši je član predsjedništva Neovisnih za Hrvatsku, stranke koju su pokrenuli Bruna Esih i Zlatko Hasanbegović, kao i bivši član Bloka za Hrvatsku, stranke koju je Hasanbegović osnovao nakon razlaza s Esih. Kao član Bloka za Hrvatsku, na parlamentarnim izborima 2020. bio je na listi s Domovinskim pokretom, kojeg je tada vodio Miroslav Škoro. Prije nekoliko mjeseci učlanio se u HSP.
