Premda ne pristaju odstupiti, što prosvjednici ispred Ministarstva branitelja ultimativno zahtijevaju kao uvjet daljih razgovora, čelnici Ministarstva i dalje nude dijalog o svemu ostalom što ih zanima.

'I premijer je više puta nudio otvoren razgovor o pravima branitelja, možemo promijeniti i cijeli zakon ako treba, ali da ostavki neće biti. Ako im je to uvjet preko kojega neće prijeći, onda je sporna i sama politička volja da problem riješe', navodi Bojan Glavašević i ističe da nije ni praktično ni efikasno stvarati paralelni upravni sustav samo za braniteljsku populaciju, kakav ne postoji ni za jednu kategoriju građana.

Usprkos formalnoj odlučnosti prosvjednika da nema razgovora s predstavnikom vlasti dok troje čelnika Ministarstva ne odstupi, Glavašević navodi kako mu je mnogo puta prilikom prolaska pored šatora pristupio netko od prosvjednika i zatražio pomoć u rješavanju njegova problema.

'Svi mi djelatnici Ministarstva branitelja tu smo da im pomognemo, prosvjedovali oni ili ne. To nam je dužnost, obveza i čast. Svatko ima pravo na prosvjed, ali pritom nije pristojno ružno govoriti, a kamoli nas fizički napadati, što sam također doživio. Prosvjednici su se fokusirali ne samo na ministra, zamjenicu i mene, nego i na druge djelatnike Ministarstva koji s našim odlukama nemaju nikakve veze. Maltretirali su ih, dobacivali…

Kolegice zaposlene u Ministarstvu doživjele su od prosvjednika mnoge neugodnosti na seksualnoj osnovi, a na kolegicu koja honorarno radi u čajnoj kuhinji jedan od prosvjednika je i pljunuo. Zahvalan sam im što već šest mjeseci podnose takve pritiske. Povremene neugodnosti imamo i na terenu, ali većina branitelja ipak ne misli ono što misle oni u šatoru', tvrdi pomoćnik ministra.

Na upit čime je Ministarstvo unaprijedilo položaja branitelja, Glavašević bi, kaže, mogao nabrojati barem desetak primjera. Iznimno je ponosan na, primjerice, uvođenje novih modela stambenog zbrinjavanja čime su obuhvatili širu braniteljsku populaciju, pa i dragovoljce Domovinskog rata koji nisu ranjavani.

'Tim smo modelom zbrinuli petstotinjak ljudi koji su se prijavili. Otkako sam pomoćnik ministra, sve što radimo dostupno je na internetu i u potpunosti transparentno. Ranije su se pri dodjeli stanova pred Ministarstvom stvarali redovi, a sada više toga nema. Kako se prije radilo, vidi se i po tomu što se protiv mog prethodnika na mjestu pomoćnika ministra za stambeno zbrinjavanje i pravne poslove, Dinka Mikulića, vodi i kazneni postupak i ponosan sam što smo u to područje uveli najviše reda.'

Glavašević je jednako ponosan i na pripremu Zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja, čije je donošenje u postupku, a zbog čega je Republiku Hrvatsku nedavno javno pohvalila i Zainab Hawa Bangura, posebna predstavnica Glavnog tajnika UN-a za borbu protiv seksualnog nasilja u ratnim sukobima.

'U tekstu Zakona razdvojili smo kazneni postupak protiv počinitelja zločina, od postupka priznavanja prava žrtava, kako bismo ograničili mogućnost ponovne traumatizacije žrtve', objašnjava Bojan Glavašević i dodaje: 'Uveli smo i sveobuhvatnu definiciju seksualnog nasilja, jednu od najsuvremenijih u Europi, a radimo i na konceptu međunarodnog Rehabilitacijskog centra za povratnike iz mirovnih misija i druge žrtve rata, koji bi trebao biti i smješten na Jadranu. U njegovu osnivanju sudjelovale bi vlade nekoliko zemalja, od kojih je jedna Belgija. Tu bi Hrvatska nudila program dekompresije za povratnike veterane iz mirovnih misija, cjelovit pregled fizičkih i psihičkih oboljenja, a naša bismo iskustva prenijeli stručnjacima iz drugih zemalja.'

Svaka teza o izjednačavanju agresora i žrtve, za što prosvjednici optužuju čelnike Ministarstva, neumjesna je, neprimjerena i redikulozna, osobito kada dolazi iz usta nekog crkvenog dostojanstvenika, navodi Glavašević.

'Svoju vjeru nastojim živjeti u mjeri u kojoj mi to savjest nalaže i osjećam strašnu razliku između riječi kardinala Bozanića, osobitu rečenih u Uskrsnoj poruci, i poruka pape Franje. Jedan svećenik rekao mi je jako dobru, zanimljivu, ali pomalo sarkastičnu opasku vezanu uz naše biskupe, da oni možda jesu katolici, ali nisu kršćani…'

Ministru Predragu Matiću Fredu i njegovim suradnicima zamjera se i to da namjeravaju izraz 'hrvatski branitelj' u novim zakonskim rješenjima promijeniti u 'sudionik Domovinskog rata'. Glavašević jednostavno kaže: 'Toga nema!'

'Pripadnici Narodne zaštite tražili su dodjeljivanje makar neke vrste ratnog statusa. Nisu tražili status hrvatskih branitelja, nego bi se zadovoljili i blažom kvalifikacijom poput sudionika Domovinskog rata, kako bi dobili neku vrstu priznanja njihova sudjelovanja u ratu, što ne bi podrazumijevalo prava koja imaju branitelji. Mi smo uvijek isticali da je u pitanju kompleksnija tematika od promjene imena.'
Napade na Vladu da je iz naziva Ministarstva branitelja namjerno izbacila pridjev 'hrvatskih', Glavašević smatra neutemeljenim i nelogičnim.

'Nikoga nije smetao naziv 'Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti', pri čemu se također nije isticalo da su branitelji hrvatski. Tada to nije bio problem, ali je sada problem kada su u nazivu ostali samo branitelji, jer kao fol nema nacionalnog obilježja. To je apsurdno! S druge strane, u svakom zakonu kojim se reguliraju prava branitelja i ratnih vojnih invalida ili civilnih žrtava rata, stoji da korisnici prava iz toga zakona ne mogu biti osobe koje su sudjelovale u oružanoj agresiji na Republiku Hrvatsku. Takva će odredba stajati u svakom zakonu koji ćemo mi raditi, što također govori da su takvi napadi na nas bez ikakvih argumenata', zaključuje Bojan Glavašević