Zakon je predstavio državni tajnik Stjepan Mikolčić i objasnio da se izmjene donose jer 'primjena dosadašnjeg zakona u praksi pokazuje da postoje određene zapreke, prije svega u provedbi onog dijela koji se odnosi na gospodarenje državnim poljoprivrednim zemljištem'.

'Predloženim izmjenama pojednostavit ćemo proceduru davanja poljoprivrednog zemljišta u dugogodišnji zakup i za ribnjake, ubrzat ćemo postupke raspolaganja poljoprivrednim zemljištem te će doprinijeti boljem gospodarskom oporavku, većoj zaposlenosti, bržem stavljanju u funkciju 260.536 hektara poljoprivrednog zemljišta', rekao je Mikolčić.

HDSSB-ov Zoran Vinković tražio je da ovaj zakon ne ide u raspravu po hitnoj proceduri, nego u dva čitanja što mu je zbog nedostatka kvoruma i nemogućnosti izglasavanja odbio potpredsjednik Sabora Vladimir Šeks. Mikolčić mu je objasnio da bi odgodom izglasavanja zakona bila počinjena šteta jer bi se tada proces produljio, a jedinice lokalne samouprave bi zaustavile procese objavljivanja natječaja.

'HRVATSKA UVOZI 100 POSTO VIŠE NEGO ŠTO IZVOZI'

'Gospodine potpredsjedniče, ministre, kako ste? Nismo se dugo čuli, je li ergela ide u razdvajanje ili ne ide?' upitao je Vinković ministra poljoprivrede Petra Čobankovića i ponovio svoj zahtjev za dva čitanja ovog zakona: 'Koalicija civilnog društva smatra da izmjene potiču zemljišne spekulacije, korupciju te nepovratno smanjenje poljoprivrednih površina, rad za državno poljoprivredno zemljište, hektar u Hrvatskoj 10 je puta jeftiniji nego u Europi...'

Vinković ističe i da ovaj zakon mediji nazivaju prema jednom hrvatskom poduzetniku kojeg nije htio reklamirati imenujući ga: 'Ovaj zakon ne donosi dobro onima kojima bi trebao donositi, a to su oni koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom.'

HDSSB, kako kaže Vinković, strahuje da će ovaj zakon biti 'u funkciji korupcije i gradnje određenih stvari koje nemaju veze s poljoprivredom'.

'Danas mi još uvijek imamo veći uvoz poljoprivrednih proizvoda. 2010. ukupan uvoz bio je 2.246 000 tona, a u dolarima 2.168 milijuna dolara. Imamo zeleno more uz naš Jadran, i mene, gospodine ministre, samo čudi da ne uvozimo silvanac i graševinu, nevezano osobno za vas', rekao je Vinković i s košarom punom voća i povrća nastavio svoje obrazlaganje:

'Ukupno smo izvezli 1.355 milijuna dolara, što znači da je gotovo 100 posto veći uvoz od izvoza poljoprivrednih proizvoda. Ova mrkva nije iz Slavonije ili Dalmacije, ona je iz Austrije i nije neka. Druga mrkva je iz Italije, također nije nikakva i ona se nalazi u našim trgovinama. Ova jabuka za koju naši proizvođači dobiju svega kunu i pol, danas u trgovini pola kile košta 8,99 kuna, i to na akciji, trula i nikakva. Rajčica proizvedena u Makedoniji... Pitam se što je s hrvatskim rajčicama i pitam se što je sa svim onim proizvođačima koji proizvode tu rajčicu, krumpir je iz Egipta - očigledno Slavonija i Lika ne znaju proizvoditi krumpir. Dalmacija ima dosta prostora za uzgoj smokava, a ova tu je iz Turske...'

'...Vrhnje je iz Njemačke, ono je za djecu ili one koji žele smršavjeti', bio je ironičan Vinković te se ponovno 'okomio' na ministra Čobankovića: 'Luk je iz Mađarske, a peršin, pogledajte, ministre, kakvi je, sigurno nije ni hrvatski ni slavonski, također je uvezen.  To govori dovoljno o stanju, možete vi pričati što želite, ali tako je. Ne želim optuživati ministra, ali zakon mora u drugo čitanje.'

ČOBANKOVIĆEVA 'ISTINA' O SUFICITU U POLJOPRIVREDI

Ministar Čobanković pokušao je demantirati Vinkovića: 'Kažete da je zakon mogući izvor korupcije? E, pa mene to strašno iznenađuje od čelnika i gradonačelnika jedne od jedinica lokalne samouprave da kaže da to može biti izvor korupcije. To onda znači da oni koji pokreću proceduru, a to ste vi, sami sebi ne vjerujete!?'

Što se tiče uvoza i izvoza, Čobanković je rekao da je Hrvatska uvezla dvije milijarde i 200 milijuna dolara, a izvezla 1,4 milijarde dolara te da je direktan deficit 800 milijuna dolara: 'Ali da Hrvatska ostvari prihod od turizma oko sedam milijardi, 15 posto otpada na hranu i piće i iznosi oko 1,3 milijarde čime se dobije direktan deficit, a potrošnja u turizmu je najbolji oblik izvoza jer je bez prelaska granice, i onda dolazimo da hrvatska poljoprivreda ostvaruje suficit od 500 milijuna dolara. I to je prava istina.'