Vlasnik stana mora naći zamjenski stan najmoprimcu

U slučaju iseljavanja zaštićenog najmoprimca vlasnik stana mu je dužan naći odgovarajući zamjenski stan u istoj općini ili gradu, gdje će on moći sklopiti ugovor na neodređeno vrijeme po tržišnoj cijeni, s tim da broj soba ne može biti veći od broja soba u stanu iz kojeg se iseljava, rekao je Kušćević na briefingu s novinarima.

Ako netko u trenutku stupanja na snagu zakona ima u vlasništvu stan ili kuću, morat će odmah iseliti jer nije prihvatljivo da živi u tuđem stanu, a svoj stan iznajmljuje i na njemu zarađuje. Isto tako, razlog za raskid ugovora bit će korištenje stana za neke druge namjene, primjerice ako ga se iznajmljuje ili koristi za neku gospodarsku djelatnost.

Procjenjuje se da je 10 posto zaštićenih najmoprimaca socijalno ugroženo, a još 10 posto pripadaju braniteljskoj populaciji koju država mora stambeno zbrinuti. Stambene probleme socijalno ugroženih najmoprimaca morat će riješiti njihova jedinica lokalne samouprave, a branitelja Ministarstvo branitelja.

'Svi koji budu iseljeni jer nisu htjeli sklopiti ugovor s tržišnom najamninom imat će pravo prvenstva na listama POS-a', najavio je Kuščević dodavši kako je na jedinicama lokalne samouprave da procjene koliko je tih ljudi na njihovom području te da se obrate ministarstvu i pokažu interes za POS-ove stanove.

Ti se problemi povlače još od 50-tih godina prošlog stoljeća jer su komunističke vlasti oduzele veliki broj privatnih stanova i u njih uselile druge ljude, pa danas ima oko 3000 stanova u privatnom vlasništvu u kojima žive zaštićeni najmoprimci. Dosad nijedna Vlada nije imala političke volje da to riješi pa je ovu Vladu dočekao taj 'vrući krumpir', rekao je Kuščević.

Hrvatskoj prijete tužbe vrijedne milijarde kuna

Ako se na vrijeme ne provede taj zakon, Hrvatskoj prijete privatne tužbe vrijedne milijarde kuna i kazna Europske komisije, pogotovo nakon presude Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u slučaju 'Statileo protiv Hrvatske' iz 2014. koji otvara mogućnost tužbi svih 3000 vlasnika stanova.

Kuščević očekuje protivljenje najmoprimacakoji su u dosadašnjim kontaktima izrazili želju da mogu otkupiti te stanove, kao što su se otkupljivali društveni stanovi za par tisuća tadašnjih njemačkih maraka. No, država je mogla jeftino prodavati svoje stanove, a ovdje se radi o privatnom vlasništvu. S druge strane, najmodavci bi htjeli da se što prije poveća tržišna najamnina, a ne postupno.

'Molim najmodavce i najmoprimce da imaju razumijevanja za taj zakon, kojim nastojimo pomiriti interese obiju strana', poručio je Kuščević.

Na pitanje novinara zašto su odlučili skratiti taj rok jer je bivša Vlada govorila o roku od deset godina, ministar graditeljstva je odvratio kako je sve požurila presuda 'Statileo protiv Hrvatske'.

'U kontaktima s našom zastupnicom na Međunarodnom sudu i ministrima iz Europske komisije, koji će već u lipnju razmatrati što smo napravili po tom pitanju, shvatili smo da oni ne bi pristali na 10 godina već bi nam nametnuli novčanu obavezu. Držimo da je pet godina prihvatljiv rok, no prijedlog zakona ići će na očitovanje pa ćemo vidjeti jesu li i oni zadovoljni s tih pet godina', rekao je Kuščević.

Donošenje izmjena Zakona o najmu stanova očekuje se početkom jeseni, a čitav sustav trebao bi profunkcionirati od 1. siječnja 2017. godine.