U okviru zakonodavnih aktivnosti Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine sljedeće bi godine na snagu trebali stupiti propisi kojima bi se trebao riješiti status zaštićenih najmoprimaca. Riječ je o nasljednicima ljudi koji su u Jugoslaviji imali status 'stanarskog prava'.

Komplikacije su počele 1996. godine kad je Zakonom o najmu stanova ukinuto stanarsko pravo, a umjesto toga su se pojavili zaštićeni najmoprimci. Zbog njih, vlasnici stanova i dalje nemaju posjed na svojim nekretninama. Europski sud za ljudska prava je još 2014. godine utvrdio da su vlasnici stanova 'primorani snositi većinu socijalnih i financijskih troškova stambenog zbrinjavanja', čime je povrijeđena Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Stoga je Ministarstvo napravilo poseban Registar stanova u privatnom vlasništvu u kojima žive zaštićeni najmoprimci, u kojem je dosad prijavljeno 2158 nekretnina kroz 3118 prijava. Od 1. siječnja će se zaštićeni najmoprimci morati iseliti. Riječ je o ljudima koji su, prema dostupnim podacima, u prosjeku stari 71 godinu.

Popisivanje najmoprimaca i vlasnika

Naime, u primjenu kreće Zakon o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske, što je popraćeno i posebnom odlukom Ustavnog suda. Namjera Ministarstva je bila da se popišu zaštićeni najmoprimci i vlasnici nekretnina, kako bi se prvu skupinu obeštetilo na pet različitih načina, a drugoj skupini vratili stanovi.

'U nekim se predmetima nije javio vlasnik ili zaštićeni najmoprimac pa imamo samo jednu prijavu, a u nekim predmetima imamo i po šest prijava (npr. zaštićeni najmoprimac i pet suvlasnika stana). U ovome trenutku u tijeku je postupak utvrđivanja činjenica vezanih uz svaki pojedini predmet te su procjene Ministarstva da će ukupan broj zaštićenih najmoprimaca biti otprilike 25 posto manji od ukupnog broja prijava, kako je i prilikom same izrade zakona bilo procijenjeno, a to je oko 1400 do 1500 stanova. Naime, tome pridonosi činjenica kako dio prijavljenih ne zadovoljava propisane uvjete Zakona o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske i Odluke Ustavnog suda, budući da žive u stanovima u vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne samouprave, ili su u redovnom tržišnom najmu, ili pak ne žive u nekretninama u kojima su imali status zaštićenog najmoprimca', objasnili su iz resornog Ministarstva za Večernji.

U slučaju 1151 nekretnine, u registar se prijavila samo jedna strana, što će otežati proces obeštećenja zaštićenih najmoprimaca, odnosno povrata nekretnina vlasnicima. Obeštećenje se planira izvršiti na pet različitih načina.

Financijsko obeštećenje

Prva je da se zaštićenom najmoprimcu ukine status, ali da ostane živjeti u stanu na neodređeno vrijeme 'u skladu s mjerodavnim odredbama Zakona o najmu stanova' i u dogovoru s vlasnikom stana. Najamnina u tom slučaju više neće biti simbolična, već će iznositi 7,50 eura po kvadratu.

Druga mjera je isplata novca zbog ukidanja statusa zaštićenog najmoprimca. Odštete se kreću u iznosu od 50.787,50 eura za samca koji živi u nekretnini koja nije u Zagrebu ili na moru, do 118.305 eura za peteročlanu obitelj koja stanuje u metropoli ili na obali.

Treća mogućnost je da zaštićeni najmoprimac napusti privatni stan i seli u državni stan te ondje plaća državnu najamninu. Pritom mu se nudi mogućnost otkupa državnog stana po povlaštenoj cijeni.

Zamjena vlasništva

Četvrta mjera je zamjena stanova, gdje 'vlasnik stječe pravo vlasništva na nekretninama u dotadašnjem vlasništvu Republike Hrvatske, a Republika Hrvatska pravo vlasništva na stanu na kojem postoji pretvorbeni teret zaštićenog najma, uz omogućavanje dotadašnjem zaštićenom najmoprimcu ostvarenja prava na dom tako da mu se priznaje pravo otkupa tog stana od Republike Hrvatske'.

Posljednja mjera je da vlasnik stana i država sklope ugovor o kupoprodaji nekretnine po tržišnim uvjetima, vlasnik uzme novac, a u stanu koji postaje državno vlasništvo zaštićeni najmoprimac ostaje živjeti uz pravo otkupa po povlaštenoj cijeni.

'Valja napomenuti da u ovoj fazi postupka stranke nisu bile obvezne odlučiti koju mjeru žele pa se tako otprilike trećina zaštićenih najmoprimaca nije izjasnila koju mjeru želi, kao ni petina prijavljenih vlasnika stanova', objašnjavaju iz Ministarstva te dodaju da se prije 1. siječnja provodi samo druga mjera, za koju je poslano 69 ponuda za iseljenje te je već isplaćeno 15 zaštićenih najmoprimaca. No, najviše je zainteresiranih za mjeru iseljenja u državni stan s mogućnošću njegova otkupa. Kako se doznaje iz Ministarstva, mjere iseljenja se neće odgađati.