Lani je u Europi zabilježeno više slučajeva lokalne zaraze dengom nego u cijelom prethodnom desetljeću. Taj porast označava prijetnju javnom zdravlju, kao i tržišnu priliku za farmaceutsku industriju da poveća ulaganja u ovu zanemarenu bolest, piše portal Politico.

Pretpostavka da će borba protiv te bolesti u visokorazvijenim zemljama koristiti i državama poput Bangladeša i Filipina, koje se dugo bore s njom, mogla bi se pokazati kobno pogrešnom, upozoravaju stručnjaci s terena. Za početak, porast denga groznice na Zapadu zapravo bi mogao otežati nabavu lijekova koji spašavaju život onima kojima su najpotrebniji: farmaceutske tvrtke razvijaju manje učinkovite alate u zemljama u kojima je teret denga groznice najveći, a bogate nacije na kraju gomilaju te lijekove i cjepiva.

'Možda izgleda dobro - što i jest - da razvijamo više proizvoda, ali stvara li to onda dvoslojni sustav u kojem stanovništvo s visokim prihodima ima pristup tome, uz postojeći jaz u pristupu za zemlje s niskim i srednjim dohotkom', upitala je Lindsay Keir, direktorica savjetodavnog tima pri think tanku Policy Cures Research.

Uz klimatske promjene i migracije stižu i komarci, prenoseći denga groznicu i druge bolesti poput chikungunye i zike po Europi. Prema Europskom centru za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), lani je zabilježen 71 slučaj lokalne zaraze dengom: 65 u Francuskoj i šest u Španjolskoj. Iako ona obično rezultira blagim ili nikakvim simptomima, također može dovesti do visoke temperature, jake glavobolje i povraćanja. Teška denga groznica može uzrokovati krvarenje iz desni, bolove u trbuhu i, u nekim slučajevima, smrt.

Do sada je komarac većinom bio ograničen na južnu Europu, ali sada zabrinutost vlada diljem kontinenta. U Belgiji je nacionalni institut za istraživanje javnog zdravlja Sciensano čak pokrenuo aplikaciju u kojoj građani mogu slati fotografije svih azijskih tigrastih komaraca koje uoče.

Bolesti koje šire tigrasti komarci tradicionalno pogađaju zemlje s niskim prihodima te nisu prioritetne ulagačima u istraživanje i razvoj. Policy Cures Research, koji redovito istražuje ulaganja u zanemarene bolesti, još 2013. uklonio je cjepiva protiv denga groznice iz istraživanja jer se ta bolest više nije smatrala područjem tržišnih neuspjeha, ali još uvijek prati lijekove. Analiza za 2022. pokazala je povećanje od 33 posto u financiranju istraživanja proizvoda koji nisu cjepiva u usporedbi s prethodnom godinom, pri čemu su ulaganja industrije dosegla rekordnih 28 milijuna dolara.

Sibilia Quilici, izvršna direktorica lobističke skupine proizvođača cjepiva Vaccines Europe, rekla je da je najnovija analiza članova pokazala da ih otprilike 10 posto cilja na zanemarene bolesti. Među velikim proizvođačima, J&J radi na antivirusnom liječenju za denga groznicu, MSD ima cjepivo u pripremi, a Sanofi ima drugi lijek protiv žute groznice u razvoju.

Dva cjepiva protiv denga groznice već su odobrena u EU - Sanofijevo i Takedino. Moderna je nedavno izjavila za Politico da pomno razmatra kandidata za cjepivo protiv denga groznice te da već ima kandidata za ziku u izradi. Sve to, međutim, ne znači da će ti proizvodi biti prikladni za stanovništvo koje godinama čeka na njih.

Rachael Crockett, viša menadžerica u neprofitnoj inicijativi za lijekove za zanemarene bolesti (DNDi), rekla je da povećana ulaganja neće nužno dovesti do razvoja globalno relevantnih proizvoda. Ona kaže da će se industrija, a još vjerojatnije vlade, usredotočiti na prevenciju, što znači da će alati poput cjepiva imati prioritet, ali u zemljama u kojima je denga endemična kišna sezona preopterećuje zdravstvene sustave i očajnički im treba liječenje, rekla je Crockett. Također, 'nemamo apsolutno nikakvo jamstvo da neće biti gomilanja' i 'visokih cijena', dodala je. Najbolji primjer toga je postojanje Američke nacionalne zalihe cjepiva protiv ebole, unatoč tome što u SAD-u nikada nije izbila ebola, kao i pandemija covida, kada su zemlje s manje novca i političke moći bile na začelju u redu za cjepiva.

Denga u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je tigrasti komarac prvi put uočen 2004. godine, a uvezena denga groznica zabilježena je u nekoliko navrata. Prva autohtona, kod nas zaražena osoba opisana je 2010. na poluotoku Pelješcu, u Podobuču, kod gosta iz Njemačke. Nakon toga evidentirana su još dva slučaja s Pelješca kod lokalnog stanovništva, izvijestila je epidemiologinja Stanka Komparak iz Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije.

Epidemiologinja je ukazala i na zabrinjavajuće podatke o denga groznici na svjetskoj razini: u opasnosti od denge je 2,5 milijardi ljudi ili dvije petine svjetske populacije, a godišnje se ovim virusom inficira 35 - 60 milijuna ljudi te umre 2000 – 5000 djece. Bez odgovarajućeg liječenja denga hemoragijske vrućice stopa smrtnosti može prelaziti 20 posto, a uz odgovarajuće liječenje smrtnost je manja od jedan posto.