U Hrvatskoj zatvori prenapučeni, a Nizozemska uvozi zatvorenike

Zamislite sljedeću situaciju: u Hrvatskoj skrše mito i korupciju, dugoprstići se opamete pa ne kradu. Nasilni muževi i ljubomorni dečki počnu manje ubijati žene, a zelenaši dužnike, na cestama se smanji broj neodgovornih vozača i - zagrebački Remetinec ostane poluprazan. Nemoguće? Moguće, ali u Nizozemskoj. Prošloga tjedna direktorica nizozemskih zatvora Angeline van Dijk, u razgovoru za BBC iz svoga luksuznog ureda u Haagu poručuje kako 2017. namjerava staviti ključ u bravu nekih zatvora, nakon što je posljednjih godina već zatvoreno njih 19, a neki od njih nedaleko od Amsterdama prenamijenjeni su u luksuzne hotele i prihvatilišta za emigrante.

Dok se u drugim zemljama čeka na odsluženje kazne, Nizozemce muči manjak zatvorenika. Predstavnik sindikata zatvorskih čuvara Frans Carbo, otužno izjavljuje da su njegovi članovi 'ljuti i malo depresivni', a mladi nezainteresirani za tu struku 'jer u njoj više ne vide budućnost'. Nikada ne znaš kad će ti zatvoriti zatvor, jada se Carbo.

Prije desetak godina Nizozemska je bila jedna od zemalja s najvećim, a danas je s najmanjim brojem zatvorenika u Europi, sa svega 57 na 100.000 stanovnika, smanjivši ih u tom razdoblju za 43 posto. Nije da su Nizozemci tek tako postali bezgrešni. Riječ je o novim načinima kažnjavanja, rehabilitacijskom programu krojenom prema svakom počinitelju posebno, pa je zatvor sve češće prepušten nepopravljivim recidivistima opasnim za okolinu. Razlog zatvaranja je također smanjen broj policijskih stanica zbog štednje, koje ne stignu obraditi sve slučajeve, a sigurnosna služba amsterdamske zračne luke Schiphol i policija poglavito su zabavljeni otkrivanjem trgovine ljudima i terorizmom, a manje krijumčarima kokaina kojima su ranije punili zatvore.

Da spasi neke zatvore, direktorica Angeline van Dijk odlučila se na – uvoz zatvorenika iz Belgije i Norveške! Uvjet: zatvorenici sa sjevera moraju imati pristup Skypeu jer su daleko od kuće, ali navodno rado dolaze, jer su namirnice i cigarete ovdje jeftinije.

Natrag u naručje majke Rusije

Kada je riječ o korupciji, ona je bila najviše spominjana u predsjedničkim kampanjama dviju zemalja nekadašnjeg sovjetskog bloka, Bugarskoj i Moldaviji. U obje zemlje prošle su nedjelje pobijedili predsjednički kandidati s neskrivenom naklonošću prema Moskvi. Kao da slijede šprancu vruće američke 'trumpokalipse', kako je jedan bugarski dnevnik nazvao Trumpov trijumf, oba su pobjednika muškarci, a oba gubitnika žene.

U najsiromašnijoj članici EU, Bugarskoj, pobijedio je oporbeni socijalist, politički novak Rumen Radev. U najsiromašnijoj zemlji u Europi, Moldaviji, pobjedu je uvjerljivo odnio oporbeni socijalist Igor Dodon. General Rumen Radev bivši je zapovjednik bugarskih zračnih snaga sklon ukidanju europskih sankcija i protu-imigrantskoj politici, a Igor Dodon želi poništiti Sporazum iz Kišinjeva o pridruživanju s EU te se pridružiti Moskvi i Euroazijskoj ekonomskoj uniji. Ako je, naravno, suditi po predizbornoj retorici.

Kandidatkinji Cecki Cačevoj, inače predsjednici Narodne skupštine Bugarske, glasači nisu oprostili jalovu borbu protiv korupcije i puževe reforme javnog sektora njezine vladajuće stranke GERB. Građani Moldavije nisu vjerovali obećanjima o bespoštednoj borbi protiv korupcije kandidatkinje Maje Sandu, bivše dužnosnice Svjetske banke i gorljive zagovornice ulaska Moldavije u EU. Nisu joj vjerovali poslije svih mučnih političkih potresa zbog pljačke milijarde dolara iz njihovih banaka u vrijeme pro-europske vlade, uhićenja bivšeg premijera Vlada Filata, optuženoga kao glavnog grabežljivca, te uvjerenja da su i drugi članovi pro-EU elite bili sudionici pljačke.

'To što su izveli lokalni pristaše zapada i EU-a, doista je perverzno', izjavio je William Hill, bivši šef misije Organizacije za europsku sigurnost i suradnju u Moldaviji.

I što sad? Jesu li predsjednički izbori u Moldaviji zapravo referendum o integraciji s EU-om ili o čvršćim vezama s Rusijom? Je li izbor u Bugarskoj odjek onoga što se događa u Ujedinjenom Kraljevstvu? Želi li se Radev samo umiliti bugarskim rusofilima, ali je zapravo stopostotni zagovornik NATO-a, kao što za Reuters tvrdi jedan anonimni zapadni diplomat u Sofiji? Je li zaokret prema Putinu sasvim pragmatične naravi, jer agrarna zemlja poput Moldavije, ovisna o izvozu na rusko tržište naprosto lipše zbog sankcija Moskvi?

To su neka pitanja s kojima će se suočavati i novoizabrani američki predsjednik, no predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, na jednom prošlotjednom skupu u Luxemburgu izjavljuje kako ćemo imati 'dvije izgubljene godine, dok gospodin Trump ne proputuje svijetom kojega ne poznaje', aludirajući na onu Trumpovu kako je 'Belgija krasan grad'.

Najmoderniji ratni brod na svijetu ne puca, jer je municija preskupa

I dok se prošloga tjedna ruski borbeni zrakoplov MiG-29K srušio u pokušaju slijetanja na nosač zrakoplova 'Admiral Kuznjecov' u Mediteranu blizu obale Sirije, stižu vijesti o najnovijem tipu broda američke ratne mornarice, nevidljivom razaraču USS Zumwalt (DDG-1000) s navođenim tzv. LRLAP raketama (Long Range Land-Attack Projectile) dometa 120 kilometara, tehnološkom čudu futurističkog dizajna dostojnog kapetana Jamesa Kirka iz 'Star Treka', 183 metara dugačkoj grdosiji s 15.000 tona istisnuća i dva topa, najveća na nekom ratnom brodu nakon Drugog svjetskog rata. Najmoderniji ratni brod na svijetu doista je za pet, ali ne puca. To jest, može pucati, ali baš i neće, jer je municija preskupa: jedna raketica stoji 800.000 dolara, a ako su u pogonu oba topa, u jednoj minuti potroše municiju vrijednu 16 milijuna dolara. To je previše čak i za najgorljivije ratnike u Washingtonu te sada stručnjaci rade na jeftinijoj varijanti raketa dometa 50 kilometara. U početku je bila predviđena gradnja 32 Zumwalta, ali se na kraju zaustavila na tri komada, svaki komad - 4.4 milijarde dolara.

Alibabin šoping-raspašoj

Kada smo već kod milijardi, evo nas u Kini. Divovska e-trgovina Alibaba ovih dana zbraja utržak, hvaleći se kako je u jednom jedinom danu, na Dan samaca, 11.11. (datum izabran zbog simbolike), tijekom najvećeg shopping događaja na svijetu prodala robe u vrijednosti od 20 milijardi dolara, premašivši prošlogodišnji rekord od 14.6 milijardi. Minute do ponoći, kada je počinjao shopping raspašoj, odbrojavali su Victoria i David Beckham te košarkaški as Kobe Bryant. U prvih sedam minuta otišlo je robe u vrijednosti od 1,47 milijardi, a najbolje su išli brendovi Apple, Nike, New Balance, Adidas i Ugg, te pokoja kineska marka, uglavnom domaći mobiteli i bijela tehnika. Dan samaca ili Dan usamljenih srdaca je Alibabin marketinški mamac s porukom da samci mogu biti ponosni na to što su samci, pa zbog toga sami sebe moraju nečim počastiti. Počelo je 2007., kada se ideji jednodnevne prodaje po nižim cijenama odazvalo jedva nekoliko brendova, a ,eto, u manje od jednog desetljeća pretvorilo se u trgovački fenomen.

Poljaci posvetili crkvu koju su gradili pune 224 godine

I dok su Kinezi 'šopingirali', kako mi to kažemo po domaći, Poljaci su toga istoga dana slavili 98. Dan nezavisnosti posvećenjem najvećeg božjeg hrama u gradu na kojega su čekali pune 224 godine. Kamen temeljac velebne Crkve Božje providnosti postavljen je 1792., ali sve se razvuklo nakon ruske invazije i dva svjetska rata, te su radovi nastavljeni 2003. zahvaljujući privatnim donacijama od 50 milijuna eura. Nedostaje još 7 milijuna za dovršenje slika i vitraja, no vjernici mogu uživati u superiornoj akustici i posebnoj rasvjeti koja se mijenja prema različitim razdobljima crkvenog kalendara. U kompleksu se nalazi i panteon slavnih Poljaka, komemorativni muzej pape Ivana Pavla II i Stefana Wyszynskog, nadbiskupa i kardinala Gniezna i Varšave u vrijeme komunističke ere.

Na inauguralnoj misi u prvim je redovima, kao što se običaje, sjedila politička elita, a nadbiskup Stanislaw Gadecki u znakovitoj je propovijedi citirao nezaboravnog papu Wojtyu, pozivajući na 'razumno' korištenje slobode i upozorio na 'aroganciju moći'.

P.S. UN poručuje da će u Nigeriji zbog suše i Boko Harama u sljedećih nekoliko mjeseci od gladi umrijeti 75.000 mališana

SaveSave