Nacionalna stopa obrezivanja pala je 2010. na 58.3 posto sa 64.5 posto 1979., objavio je Nacionalni centar za zdravstvenu statistiku. Podacima nisu obuhvaćena obrezivanja izvan bolnica, poput onih u vjerskim ustanovama ili onih koja se obave u kasnijoj dobi.

Stopa obrezivanja padala je 80-tih godina prošlog stoljeća, povećavala se desetljeće kasnije, da bi početkom 21. stoljeća opet počela padati. Najviše tih kirurških postupaka obavljeno je 1981., 64.9 posto, a najmanje 2007., 55.4 posto.

Obrezivanje je vjerska obveza u Židova, a česta je i kod muslimana koji čine najviše obrezanih muškaraca na svijetu. Obrezivanje je u SAD-u prihvaćeno kao praksa koja smanjuje rizike oboljenja od različitih bolesti, poput infekcija urinarnog trakta u novorođenčadi ili raka penisa i seksualno prenosivih bolesti, uključujući HIV.

Ipak, taj postupak tema je oštrih rasprava, a u San Francuscu i Njemačkoj postoje zahtjevi da ga se posve zabrani. Američka akademija pedijatara objavila je u kolovozu prošle godine da su zdravstvene koristi obrezivanja veće od rizika od operacije.

Nacionalni centar dao je tek djelomično objašnjenje za pad stope ističući da su oscilacije u broju izvedenih obrezivanja pratile promjene u stavu akademije o zdravstvenoj vrijednosti toga postupka.