Ovaj potez dolazi nakon što je Iran 1. listopada izveo veliki raketni napad na Izrael, ispalivši više od 180 balističkih raketa. Predsjednik Joe Biden objasnio je kako je ova vojna podrška namijenjena 'obrani Izraela', dok mnogi smatraju da ovaj korak signalizira dublje američko uplitanje u sve širi regionalni sukob.

Thaad – ključni sustav u obrani od balističkih raketa

Američki sustav Thaad, koji se sastoji od šest lansera postavljenih na kamione s po osam presretača na svakom, jedan je od najučinkovitijih u obrani protiv balističkih raketa, kakve je Iran koristio u napadu na Izrael. Sustav je dizajniran za presretanje raketa u višim slojevima atmosfere, što mu daje prednost u obrani protiv projektila velike brzine.

Sustav Thaad već je poznat kao poželjna tehnologija za zemlje poput Ukrajine, koja se suočava s ruskim raketnim napadima, a i Saudijska Arabija naručila je ovaj sustav za vlastitu obranu. Procjenjuje se da svaka baterija Thaad sustava košta oko milijardu dolara, dok je za upravljanje potrebna ekipa od oko 100 ljudi. Ovo raspoređivanje u Izrael značajno je ne samo zbog troškova, već i zbog simbolike – rijetko kada američke trupe sudjeluju u vojnim operacijama u Izraelu izvan zajedničkih vojnih vježbi.

Američke trupe u Izraelu

Iako je u Izraelu već prisutan manji broj američkih vojnika, novo raspoređivanje otprilike 100 dodatnih trupa signalizira dublju američku uključenost u sukob. Analitičari smatraju da je ovo važan trenutak, jer prisustvo američkih vojnika na izraelskom tlu može dodatno eskalirati tenzije s Iranom i njegovim saveznicima, piše BBC.

Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi upozorio je da SAD riskira sigurnost svojih vojnika raspoređivanjem u Izrael. No, američki dužnosnici tvrde da je slanje sustava Thaad i vojnika u Izrael dio šire vojne strategije SAD-a za podršku izraelskoj obrani i zaštiti američkog osoblja u regiji od napada iranskih snaga i njihovih pristaša.

Izraelska obrana pod pritiskom

Iako Izrael već ima vrlo razvijen proturaketni obrambeni sustav Iron Dom (Željezna kupola), uključujući Arrow 2 i Arrow 3 rakete, koje mogu presresti balističke projektile u svemiru, iranski napad iz 1. listopada ukazao je na moguće slabosti. Prema riječima izraelskih dužnosnika, sustavi su djelovali kako se očekivalo, no satelitske snimke pokazale su značajna oštećenja na zemlji.

Snimke su otkrile štetu na izraelskoj zračnoj bazi Nevatim, u kojoj su stacionirani F-35 borbeni avioni. Više kratera pronađeno je na pistama i stazama za rulanje, a procjenjuje se da je oko 32 projektila pogodilo različite dijelove baze. Decker Eveleth iz Centra za pomorske analize (CNA) izjavio je da su neki F-35 avioni imali 'puno sreće' što nisu direktno pogođeni.

Osim toga, zabilježeni su udari u Tel Avivu, uključujući jedan koji je stvorio krater dubok devet metara u gusto naseljenom dijelu grada blizu sjedišta izraelske obavještajne agencije Mossad. Ovi incidenti izazvali su zabrinutost zbog učinkovitosti izraelske obrane, čak i uz podršku američkih sustava i presretača koji su ispaljeni s američkih brodova u istočnom Sredozemlju.

Izraelska osvetnička operacija

Unatoč oštećenjima, Izrael još nije odgovorio na iranski napad, ali se očekuje da će odgovor biti 'smrtonosan, precizan i iznenađujući', kako je najavio izraelski ministar obrane Yoav Gallant. Razlog za napad Irana bila je, prema njihovim tvrdnjama, izraelska likvidacija Hassana Nasrallaha, vođe Hezbollaha, kojeg podržava Iran. Nasrallah je ubijen u Bejrutu, u sklopu izraelske ofenzive protiv Hezbollaha, koji je zadnjih 11 mjeseci ispaljivao rakete na sjeverni Izrael.

Izraelci su jasno dali do znanja da planiraju nastaviti s napadima na Hezbollah i njegove zalihe raketa, u pokušaju da unište njihove vojne kapacitete. Cilj je, prema riječima izraelskih dužnosnika, osigurati povratak više od 60.000 Izraelaca koji su zbog raketnih napada morali napustiti svoje domove na sjeveru zemlje.

Političke implikacije za SAD

Odluka o slanju Thaad sustava i dodatnih trupa u Izrael dolazi u trenutku kada američka administracija balansira između pokušaja sprječavanja eskalacije sukoba i čvrste podrške Izraelu. Administracija predsjednika Bidena opisuje ovu podršku kao 'čvrstu i neupitnu', no iza kulisa se vode rasprave o potencijalnim posljedicama dublje uključenosti SAD-a u sukobe na Bliskom istoku.

Iako Bidenova administracija otvoreno podržava izraelske obrambene operacije, istovremeno se pokušava izbjeći vojna eskalacija koja bi mogla dovesti do šireg regionalnog sukoba. Biden se posebno protivi izraelskim napadima na iranska nuklearna postrojenja, bojeći se da bi to moglo dovesti do nepredvidivih posljedica, uključujući destabilizaciju globalnog energetskog tržišta.