Zakoni nekih novih članica EU, poput Hrvatske, omogućavaju državljanstvo i građanima koji ne žive u toj zemlji. Tako će broj građana EU postati veći za recimo Hrvate iz BiH ili Srbije, ali i mnoge Bugare i Rumunje, piše Deutsche Welle
'Ja se nikad nisam u potpunosti smatrala Hrvaticom, zapravo sam više Bosanka', ispričala je novinarima Deutsche Wellea Ema Pečenković iz Bihaća.
'Odluka da podnesem zahtjev za hrvatsko državljanstvo bila je racionalna, a ne emotivna. Mogu živjeti s tim', kaže Ema za DW.
Ona je kćer bosanske Hrvatice i zato će vjerojatno i dobiti hrvatsko državljanstvo. A onda može sanjati o boljoj budućnosti, budući da su šanse za pronalaženje posla u BiH male.
Završila je ekonomiju i već tri godine bezuspješno traži posao. 'Možda ću tražiti nešto u Hrvatskoj, možda i dalje u Austriji ili u Njemačkoj. To još ne znam. Ali sad je najvažnije da se na neki način osiguram', kaže Ema.
Zbog zahtjeva poput ovog, Europska unija bi u bliskoj budućnosti mogla doživjeti znatan porast broja državljana.
Jer, pojedine članice poput Hrvatske, Bugarske ili Rumunjske imaju olakšan postupak dobivanja državljanstva za određene grupe građana iz drugih zemalja koje nisu članice EU. I to za one koji žive izvan, recimo Hrvatske, ali s njom imaju zajedničke kulturne, jezičke i historijske korijene.
'U tim zemljama se ne traži prebivalište u državi, kako bi se dobilo državljanstvo', kaže za DW Karin Traunmiler iz Instituta za europsko pravo pri Sveučilištu u Beču. 'Podnositelj zahtjeva može dobiti rumunjsku putovnicu, a da pri tome nikad nije ni bio u Rumunjskoj. Također se ne mora odreći svog dosadašnjeg državljanstva', dodaje Traunmiler.
Mnoge odredbe zakona o državljanstvu zemalja članica dopuštaju slobodne interpretacije. 'Mađari koji žive u inozemstvu mogu dobiti državljanstvo, ako su njihovi preci bili mađarski državljani ili je vjerojatno da su mađarskog porijekla. I ako govore mađarski. Formulacija ‘vjerovatno mađarsko porijeklo' je vrlo neodređena', primjećuje naša sugovornica. 'Ili, uzmimo Bugarsku. Svaka osoba ‘bugarskog porijekla' može dobiti bugarsko državljanstvo.'.
U hrvatskom zakonodavstvu se pak govori o 'hrvatskoj nacionalnoj pripadnosti'. Tko želi hrvatske papire, mora poštivati pravni poredak i običaje zemlje, objašnjava austrijska pravnica.
Bosanska Hrvatica Ema komentira: 'Ako se pod tim misli da sam slavila i Božić, onda to važi i za mene. Mada sam slavila i muslimanske praznike, jer načelno volim slavlja.'. Ali kaže da bi joj teže palo pismeno obrazloženje zašto želi biti Hrvatica.
