osudili nasilje

Zastupnici Europskog parlamenta raspravljali o 'žutim prslucima'. Macronu se možda neće svidjeti njihovo mišljenje

12.02.2019 u 07:12

Bionic
Reading

Zastupnici Europskog Parlamenta u ponedjeljak su održali raspravu o pravu na mirno prosvjedovanje i razmjernu primjenu sile na kojoj su mahom ljevica i desnica odlučno osudili postupanje policije na prosvjedima "žutih prsluka" u Francuskoj i pozvali na zabranu sredstava za suzbijanje nereda, poput tzv. "flash balls". i gumenih metaka koji uzrokuju "sakaćenje".

Također su osudili najavu Pariza o donošenju novog zakona kako bi se sankcionirali oni koji ne poštuju obvezu da prijave prosvjed, one koji sudjeluju u neprijavljenom prosvjedu i one koji dolaze na prosvjede s fantomkama, ocijenivši da se "priprema legalna represija".

"Zatvori u Francuskoj su puni, puno je ozlijeđenih i to moramo prokazati. Francuska je nekada bila inspiracija za zaštitu sloboda, a sada je na djelu autoritarnost Macrona", kazao je francuski zastupnik Younous Omarjee iz Konfederalnog saveza Ujedinjene europske ljevice i Nordijske ljevice. (GUE/NGL).

Njegovi stranački kolege opetovano su pozvali na zabranu korištenja gumenih metaka, dimnih bombi, suzavaca i ostalih sredstava koja, kako tvrde, uzrokuju "sakaćenje".

Klub zastupnika Zelenih također je izrazio zabrinutost zbog dovođenja u pitanje prava na prosvjedovanje i ocijenio da Europska komisija (EK) ima dvostruke standarde i da bi se drugačije postavila da se radi o Mađarskoj ili Poljskoj, ali da se "očito Francuskoj ne drži lekcija" i da se nju ne proziva zbog "represije" prema prosvjednicima.

Od hrvatskih zastupnika u raspravi je sudjelovala Ruža Tomašić (Europsko konzervativci i reformisti/ECR), koja je kazala da je "miran prosvjed važan instrument izražavanja nezadovoljstva u svakom demokratskom društvu",

"Unija bi u suradnji s vladama država članica trebala osigurati da u svim članicama građani mogu slobodno konzumirati svoje pravo na slobodno izražavanje i prosvjedovanje", kazala je Tomašić i dodala da neki čelnici na to pravo "ne gledaju blagonaklono".

Ocijenila je da prijava prosvjednog skupa mora biti "brza, jednostavna i besplatna", umjesto da se raznim mjerama i nametina nastoji obeshrabriti građane.

Također je istaknula da "nasilni prosvjednici ne smiju biti opravdanje za nerazmjernu primjenu sile"

Florian Philippot, iz Kluba zastupnika Europe sloboda i demokracije (EFDD), je kazao da "ne podržava razbijače, ali da je pravo na mirno prosvjedovanje dovedeno u pitanje".

"Vlast mlati svoj narod umjesto da odgovori na njegove zahtjeve", kazao je zastupnik koji je na sebe obukao žuti prsluk.

Klub zastupnika Europe nacija i sloboda (ENF) je ustvrdio da je u Francuskoj uveden opresivni porezni sustav, da su se povećali troškovi života, da je sve veća nejednakost te da je vlast uvela stroge mjere štednje i dozvolila masovnu nekontroliranu imigraciju.

13. prosvjed 'žutih prsluka' Izvor: Profimedia / Autor: N.N.

"Sloboda demonstriranja je temeljno načelo demokracije, dio ustavnog prava i međunarodnih ugovora", kazao je Gilles Lebreton iz ENF-a.

Poljski konzervativac Marek Jurek je kazao da vlasti EU-a "pretpostavljaju da je korištenje sile od strane liberalnih vlada opravdano".

Zastupnica socijalista (S&D) Christine Bonnefoy je kazala da "ne želi smanjenje naših sloboda kao što to novim zakonom želi učiniti Francuska".

Ispred Europske komisije se zastupnicima obratio Karmenu Vella i kazao da je, "kada se prosvjed pretvori u nasilje i kada se koristi govor mržnje, potrebno reagirati kako bi se zaštitile slobode i prava drugih.

"Pritom, naravno, treba osigurati sigurnost građana. Vlast treba osigurati pravo izražavanja i pravo na prosvjed u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i međunarodnim obvezama", kazao je Vella.

O pravu na mirno prosvjedovanje i razmjernu upotrebi sile predana su četiri prijedloga rezolucije, a glasovanje je najavljeno za četvrtak.

Od početka mobilizacije "žutih prsluka" krajem prošle godine u pritvoru se nalazi 5600 osoba, a pravosuđe je izreklo oko 1000 presuda.

Pokret se počeo rađati, najprije na razini peticije još u svibnju, a s vremenom je izrastao do golemih razmjera te se pretvorio u akciju. Prva ozbiljna prosvjedna akcija, nazvana “Dan akcije”, održana je 17. studenoga kada je na ulice diljem zemlje izašlo oko 300.000 nezadovoljnika.