Sve parlamentarne stranke, osim nezavisnog zastupnika Dragutina Lesara, neće podržati prijedlog ustavnih promjena koji bi im barem u nekim slučajevima oduzeo takozvani imunitet nepovredivosti. Naime, kako su predložili Documenta, osječki Centar za mir, nenasilje i ljudska prava te Građanski odbor za ljudska prava, saborskim zastupnicima ukinuo bi se imunitet, i to za kaznena djela za koja je propisana kazna duža od pet godina. Međutim, takva ideja nije imala odjeka.

'Mene je na neki način iznenadilo da postoji konsenzus oko toga da se ovaj imunitet ne dira. Stoga sam išla malo kopati. Primjerice, u Engleskoj nema imuniteta. Zastupnički status se gubi s osudom na godinu dana zatvora, ali nema imuniteta. Kako su naše stranke uspjele naći konsenzus za djela od pet godina? Pet godina se kod nas dobiva za najgora ubojstva', poručila je Vesna Kesić.

GONG je, s druge strane, predložio da u Ustav uđe i pravo na pristup informacijama koje je, kako kaže GONG-ova Sandra Pernar, sve više fundamentalno ljudsko pravo, a pojavljuje se i u novom ustavu Europske unije, odnosno Lisabonskom ugovoru. 'U Ustavu nemamo izričite odredbe koja bi štitila ovo pravo. Imamo Zakon o pravu na pristup informacijama koji se ne provodi kako bi trebao. Primjer za to je i izvještaj o provedbi zakona koji se prošli tjedan našao na Vladi. Iz izvješća je vidljivo da je Ministarstvu uprave izvješća poslalo oko 680 tijela javne vlasti. GONG je prošle godine pobrojao da u Hrvatskoj ima minimalno 4.000 tijela javne vlasti. Dakle, ovo je manje od 20 posto na temelju kojih je ministarstvo dalo pozitivnu ocjenu za provedbu zakona. Međutim, mi se moramo zapitati, ako 80 posto nije podnijelo izvješća ministarstvu, koliko uopće odgovaraju građanima', rekla je Pernar.

Prema razgovorima koje su predstavnici udruga vodili sa stručnjacima i strankama, uvođenje prava na pristup informacijama u Ustav, čini se, podržavaju svi. Stranke su spremne amenovati i uvođenje sprečavanja sukoba interesa kao ustavne kategorije. Tako bi u Ustavu ubuduće stajalo da je osoba u obavljanju javnih poslova dužna izbjegavati sukob interesa, što bi, prema mišljenju udruga, 'iskazalo jasnu poruku da u tijelima vlasti i na javnim dužnostima nema mjesta ponašanju koje bi moglo dovesti do raznih oblika korupcije'.

Polovičnu potporu udruge, odnosno 'NATO na referendum' dobili su oko prijedloga izmjena uvjeta da građani mogu raspisati referendum. 'Sada je predviđeno da građani mogu inicirati referendum ako skupe 10 posto potpisa od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj. To sada u realnom svijetu iznosi 450 tisuća potpisa, što je nerealan zahtjev. Držimo da imamo argumente iz nekih drugih primjera direktne demokracije. Primjerice, da bi ste se kandidirali za predsjednika, potrebno vam je samo 10 tisuća potpisa, da biste postali saborski zastupnik, potrebno vam je oko 15 tisuća glasova na izborima, dok vam za referendum treba 450 tisuća potpisa. Stoga mi predlažemo da se, umjesto dosadašnjih 10, uzme tri posto. U dosadašnjim raspravama sa strankama uspjeli smo doći do načelnog konsenzusa od pet posto', poručio je Gordan Bosanac, dodajući da se može ograničiti da se referendum ne može raspisati oko temeljnih ljudskih prava ili proračuna.

Iz Centra za mirovne studije predložili su i da mirotvorstvo koje stoji u najvišim ustavnim vrednotama zamijene riječi izgradnja mira i nenasilje, dok je Zelena akcija predložila da se u najviše vrednote ubaci i održivi razvitak. Kako poručuju iz udruga, uvrštavanjem riječi nenasilje jasno bismo dali do znanja  da ćemo promovirati nenasilje u postratnom periodu kada se suočavamo s brojim oblicima nasilja vezanim uz poraće i tranziciju.

Iskorak i Kontra predložili su da u ustav uđe i kategorija sprečavanja diskriminacije na temelju spolnog usmjerenja, odnosno orijentacije. 'Zakon sada štiti seksualne i rodne manjine, no Ustav ne prepoznaje tu zaštitu. Uvođenjem seksualne orijentacije u Ustav, mi želimo i da se dobije bolja sudska praksa kod sankcioniranja zločina iz mržnje', kazala je Sanja Juras iz Kontre.

Predstavljanjem svoje inicijative, udruge su zapravo, kako kaže Vesna Kesić, htjele inicirati širu javnu raspravu jer smatraju da se takvom raspravom i dokumentima, odnosno Ustavu daje legitimitet. 'Građani na taj način prijedlog ustavnih promjena doživljavaju kao svoj, a i sve postaje važan element u stvaranju povjerenja u institucije', zaključila je Kesić.