Roditelji se tuže pravobraniteljici zbog zajedničkih molitva i obvezivanja učenika na prisustvovanje vjerskim obredima, što inače predstavlja kršenje Zakona o suzbijanju diskriminacije i povredu Konvencije o pravima djeteta. Ministarstvo znanosti navodi da bi problem nastao kad bi škola prisiljavala nekog od učenika na nazočnost vjerskom obredu, poglavito ako nije uključen u izbornu nastavu katoličkog vjeronauka, ali takvi slučajevi Ministarstvu nisu poznati. Što se pak tiče zajedničke molitve tijekom svečanosti prvog dana školske godine, riječ je 'o obvezi primjene sadržaja ugovora' utemeljenih na zasad nedodirljivim Vatikanskim ugovorima.

'Teško nam je komentirati tumačenje MZOS-a, ali nam se čini da se ono ne može primijeniti na zajedničku svečanu priredbu na početku školske godine koja je namijenjena svim učenicima. Očekivati da bi oni koji nisu vjernici ili kojima se to ne sviđa sami napustili takvu svečanost, znači grubo zanemariti potrebe, osjećaje i prava dijela djece i njihovih roditelja', navela je pravobraniteljica Milas Klarić za tportal.

Ponavlja da pritom nije upitno održavanje prigodnih misa i blagoslova u povodu početka školske godine u crkvi, pa i u školi pod određenim uvjetima, sukladno potpisanim ugovorima, već uključivanje vjerskih sadržaja u programe koji su namijenjeni svim učenicima, kao što je, primjerice, svečanost u povodu početka škole. Time se djecu drugih svjetonazora dovodi u neugodnu situaciju u kojoj nemaju slobodu izbora.

RH je obavezna provoditi Konvencija o pravima djeteta s nadzakonskom snagom

Pravobraniteljica smatra da Ugovor između Vlade RH i HBK ne bi trebalo tumačiti na štetu najboljeg interesa djeteta kako ga definira Konvencija o pravima djeteta, odnosno da ga se ne smije primjenjivati tako da se diskriminira djecu pripadnike drugih vjeroispovijesti ili svjetonazora. Podsjeća da je Konvencija o pravima djeteta međunarodni ugovor s nadzakonskom snagom i da ju je RH obvezna provoditi.

'Mnoga od ovih pitanja mogu se urediti u školama na način da se uvažavaju vjerski osjećaji pripadnika svih vjeroispovijesti, jednako kao i drugih svjetonazora i da se nitko ne osjeća isključenim ili manje vrijednim. Očekujemo da Ministarstvo u tome pruži potporu ili naputke školama i ravnateljima', poručila je pravobraniteljica.

Osim što je preporučila Ministarstvu da upozori škole na nužnost poštivanja propisa o izvedbi vjeronauka i vjerskog odgoja, Zakona o suzbijanju diskriminacije i Konvencije o pravima djeteta te na uvjete i način izvedbe vjeronauka, odnosno vjerskoga odgoja u školama, pravobraniteljica Milas Klarić zatražila je i da se ispita postupanje pojedinih škola u kojima su se događali takvi slučajevi. 'Pritom smatramo važnim ispitati jesu li svi učenici škole bili uključivani u vjerske sadržaje i je li se to provodilo u vrijeme predviđeno za nastavu i unutar sadržaja koji su namijenjeni svim učenicima, a ne samo polaznicima vjeronauka, zaključila je pravobraniteljica.

Klarić: Ravnatelji dužni osigurati primjerene zamjenske sadržaje

Mirko Klarić, profesor na Pravnom fakultetu u Splitu, načelno misli da u izjavi Ministarstva znanosti nema ništa sporno. Problem je, kaže, izražen u jednom drugom pravcu, koji je naznačila pravobraniteljica Milas Klarić.

'Naime, jasno je da Ugovori sa Svetom Stolicom predviđaju dobrovoljan pristanak djece te njihovih roditelja za prisustvovanje na vjerskim obredima, kao i suglasnost ravnatelja za njihovo održavanje. Ovdje bi po meni bilo sporno organiziraju li se vjerski obredi na inicijativu i zahtjev ravnatelja škola, ili oni samo daju suglasnost za održavanje obreda u prostorima škole. Ako inicijativa i organizacija za obavljanje vjerskih obreda potiče od vjeroučitelja i vjerskih zajednica, ne vidim ništa sporno u tome, ali pod uvjetom da ravnatelji škola djeci koja ne sudjeluju u vjerskim obredima osiguraju primjerene zamjenske sadržaje u vrijeme kada se odvijaju vjerski obredi', naveo je Klarić.
Dijete koje ne sudjeluje u vjerskim obredima ne smije ni na koji način biti niti se osjećati diskriminirano te je ravnatelj škole, kao odgovorna osoba u javnoj ustanovi, dužan poduzeti odgovarajuće mjere u tom pravcu, naglašava Klarić.

'Držim također da roditelji imaju pravo tražiti od ravnatelja da osigura da se djeca emocionalno i psihički razvijaju sukladno svom svjetonazoru, a ta obveza ravnatelja proizlazi iz okolnosti da se djelatnost školstva obavlja u režimu javne službe, pa je obrazovanje javna usluga koja bi pod jednakim uvjetima trebala biti dostupna svim građanima, ali na način da ne ugrozi ili pak umanji njihova ljudska prava, zajamčena Ustavom i drugim zakonskim propisima. Prema tome, Ugovori sa Svetom Stolicom nesumnjivo imaju, gledajući hijerarhiju pravnih normi, nadzakonsku pravnu snagu, ali se svejedno trebaju tumačiti u duhu samog Ustava RH koji daje jamstva određenih ljudskih prava, a jedna od temeljnih je jednakopravnost svih građana pred zakonom, što, naravno, uključuje i obrazovni proces', protumačio je Mirko Klarić.