Kad je predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko nedavno izjavio kako u Hrvatskoj pušu neki novi vjetrovi, mislio je na rijedak kuriozitet u našem parlamentu koji se dogodio kad su vladajući prihvatili nekoliko oporbenih amandmana. Među njima je i jedan koji zaslužuje da se o njemu ispriča priča budući da se radi o prvom koraku prema onome što mnogi ministri papagajski ponavljaju već godinama, a to je da Hrvatska konačno treba prilagoditi obrazovanje potrebama na tržištu
Zahvaljujući grupi nekoliko entuzijasta znanstvenika, u Varaždinu već tri godine Geotehnički fakultet obrazuje buduće stručnjake iz područja inženjerstva okoliša za koji će se u Europi otvoriti više od 20 milijuna radnih mjesta. Naime spomenutu brojku iznijela je Europska komisija u Europi.
'U Hrvatskim okvirima to je kratkoročno oko 12.000 radnih mjesta samo u sektoru gospodarenja otpadom, a dugoročne procjene koje se odnose i na ostale sastavnice okoliša (vodno gospodarstvo, zaštita tla i zraka, zaštita prirode, energetska učinkovitost i slično) govore kako bi u ovom sektoru posao moglo pronaći i do 80.000 novih zaposlenika', otkriva na dr. sc. Mario Šiljeg, jedan od entuzijasta s varaždinskog Geotehničkog fakulteta koji je ujedno i član saborskog odbora za zaštitu okoliša i prirode.
Atraktivnosti studija inženjerstva okoliša pridonosi činjenica da nastavnici koji su ga osmislili dolaze iz raznih sektora industrije i realnog sektora, kao što su vodoopskrba i odvodnja, gospodarenje otpadom, geoistražni radovi i energetika. Studenti stječu znanja kako ponovno upotrijebiti sirovine, kako otpad preraditi i reciklirati što skupa jamči uštede energije i sirovina te manju ovisnost o uvozu. Posebnu pažnju studij usmjerava i prema mjerama energetske učinkovitosti koje su najučinkovitiji način ublažavanja klimatskih promjena jer izravno utječu na smanjenje emisija stakleničkih plinova.
Zaokret Geotehničkog fakulteta kao ispostave Sveučilišta u Zagrebu prema ovim iznimno atraktivnim zanimanjima budućnosti prepoznat je diljem Hrvatske, a i šire, pa tako u novim generacijama studenata na sjeveru Hrvatske ima sve više Dalmatinaca, Slavonaca, ali i mladih ljudi iz Bosne i Hercegovine te dijaspore.
Važan korak u profiliranju studija inženjerstva okoliša upravo je informacija s početka priče, a to je prihvaćanje oporbenog amandmana prilikom izmjena i dopuna Zakona o zaštiti okoliša.
Budući da je nastavnik s geotehničkog studija dr. Mario Šiljeg i član Odbora za zaštitu okoliša i prirode, pred saborskim je tijelom iznio prijedlog da se u zakon uvrsti i odredba da se za zasnivanje radnog odnosa u stručnim inspekcijskim poslovima (i na razini resornog ministarstva i na nižim županijskim razinama), ubuduće mogu ravnopravno natjecati i diplomirani studenti Geotehničkog fakulteta. Njegovu inicijativu poduprli su članovi Odbora, a HDZ je uložio i službeni amandman na prijedlog izmjena i dopuna zakona. Prihvatilo ga je resorno ministarstvo i Vlad pa je u cijelosti uvršten u tekst zakona, i to jednoglasno, glasovima i vladajućih i oporbe.
Budući da je ovakvo suglasje vladajućih i oporbe u Saboru doista rijetko viđen fenomen, šef parlamenta, SDP-ovac Leko glasovanje na plenarnoj sjednici popratio riječima kako u Hrvatskoj očito pušu neki novi vjetrovi.
