Na svibanjskim izborima za EU parlament, koalicijska lista političke platforme Možemo!, Nove ljevice i ORaH-a završila je na 14. mjestu, s osvojenih 1,79 posto glasova. Opcija pod nazivom Zelena lista osvojila je mizernih 0,55 posto glasova.

Za usporedbu, njemački Zeleni izbornu utrku završili su na drugom mjestu, s više od 20 posto glasova, odmah iza CDU-a kancelarke Angele Merkel. Drugoplasirani su bili i u Finskoj, dok su u Francuskoj završili na trećem mjestu. U Irskoj su utrostručili rezultat na europskim izborima sa pet na 15 posto osvojenih glasova. Čak su i Portugalci dobili svog prvog zelenog europarlamentarca.

Sve te zelene opcije, dakako, rastu i na nacionalnim razinama. U Hrvatskoj, ne još. Nekoć snažni ORaH kao da je propao u zemlju, a njegova bivša čelnica Mirela Holy vratila se pod okrilje SDP-a, ovaj put kao nestranačka stručnjakinja za politike održivog razvoja.

Spomenuta Zelena lista, na čelu s bivšim HSS-ovcem Nenadom Matićem, u petak je na 'presici' podržala predsjedničkog kandidata Miroslava Škoru. Razlog? 'Škoro osjeća zelene politike te im je obećao predstaviti ih u kampanji i provoditi ih kao predsjednik', objašnjava Matić, dodajući da zelena politika izvire iz demokršćanstva.

Nenad Matić i Ska Keller - ista opcija?!

'Kada je po Bibliji stvarana zemlja, pet dana je Bog stvarao zemlju, a jedan dan čovjeka. Ako vjerujete i ako ste kršćanin, onda ćete sigurno čuvati ono što je rađeno pet dana. Jedan od većih oblika vjere je da čuvate svoj okoliš i doprinosite da živimo u lijepoj i zdravoj Hrvatskoj', poručio je Nenad Matić.

Istodobno, Ska Keller, supredsjedateljica skupine Zelenih u Europskom parlamentu, objašnjava da se zeleni, uz hitne mjere za zaštitu klime, bore i za socijalnu Europu, više demokracije i snažniju vladavinu prava. Za bilo kakvu suradnju sa Zelenima, njihovi kolege iz drugih frakcija moraju djelovati na tri ključna principa: klimatska akcija, građanske slobode i socijalna pravda.

Vjeran Piršić, predsjednik Savjeta udruge EKO Kvarner, zadovoljan je što zelene politike konačno dolaze na svoje. Otkriva da se za sljedeće parlamentarne izbore u Hrvatskoj priprema novi zeleni projekt i da se razgovori potencijalnih suradnika ili koalicijskih partnera zasad vode barem jedanput mjesečno. Dio te priče zasigurno mora biti ORaH, kao sastavni dio europskih Zelenih, ali na istoj je liniji i nekoliko udruga za zaštitu okoliša, udruga mladih, neovisni županijski i gradski vijećnici, udruge poljoprivrednika...

Veliki uspjeh austrijske Zelene stranke na prošlotjednim izvanrednim parlamentarnim izborima tek je posljednji u nizu argumenata da će upravo zeleni postati jezičac na vagi prilikom sklapanja budućih vladajućih koalicija po Europi. Je li ga ipak iznenadio takav razvoj događaja?

Piršić, za početak, podsjeća da EKO Kvarner još od 2003. usko surađuje sa svim zelenim opcijama i političkim strankama u zemlji, koje su se 'razmnožavale kao amebe'. Uspješniji u tome bili su jedino pravaši, domeće taj veteran hrvatske zelene scene i česti gost stručnih skupova te konferencija Zelenih na europskoj razini.

Po njegovom rezonu, dva su osnovna razloga za konačni uspjeh zelene opcije. Prvo, uz sve razornije posljedice klimatskih promjena, postalo je očito da su se teme održivog razvoja iz 80-ih godina pokazale vjerodostojnima. Drugim riječima, svi aktualni izazovi čovječanstva isplivali su na površinu upravo kroz prizmu zelenih. Drugo, na izborima za Europski parlament birači koji inače glasaju za druge opcije skloniji su nagraditi one koji se bave nadnacionalnim i globalnim temama, upravo poput zaštite klime. Mnoga su istraživanja pokazala da su birači u tom slučaju slobodniji promijeniti opciju, baš kao što tzv. Bandićevci u Zagrebu na lokalnim izborima podržavaju svog gradonačelnika, ali za njega ne glasaju na predsjedničkim izborima.

Potom, činjenica je da su države u kojima se zeleni dobili mnoštvo glasova zapravo zemlje visokorazvijene civilizacije i demokratskih standarda. Tamo su dugo dozrijevale i zelene opcije, koje lakše odolijevaju ozbiljnim političkim potresima, iako su se njemački Zeleni svojedobno raskolili po pitanju NATO-va bombardiranja Srbije, kaže Piršić.

Kao jedan od stotinu suosnivača ORaH-a i prvi povjerenik te stranke za zapadnu regiju, izmaknuo se s vodećih pozicija već nakon nekoliko mjeseci, čim je vidio 'klice propasti'. Tada je postao običan član ORaH-a, a to je i danas. Kao jedan od važnih uzroka urušavanja te stranke navodi to što su 'karijeristi mobilizirali mediokritete'.

'U doba kad je ORaH imao podršku 18 posto, pet ljudi pitalo me mogu li biti ministri, a jedan me novinar pitao može li biti direktor HRT-a... Zelena ideja u ORAH-u relativno se brzo potrošila, čim su u stranku ušli mediokriteti, a nije bilo unutarnje kontrole', navodi Piršić.

Znanje i dobre namjere Mirele Holy ne dovodi u pitanje, ali nije sklon vjerovati da će u okviru SDP-a njezine nove inicijative naići na plodno tlo.

'Uz svo poštovanje prema Mireli, smatram da se SDP-u ne može vjerovati. Pa najveći projekti za devastaciju okoliša u Hrvatskoj došli su upravo iz SDP-a. Osim što su 'ispljunuli' Mirelu kada je pokušala uvesti reda, njihov mentalni sklop je takav kakav je. Za razliku od njih, zeleni po habitusu pršte idejama, oni su kreativni kaos, a to SDP ne može podnijeti. Naravno, svaki pokušaj je dobrodošao i bilo bi super da ona uspije, ali moje životno iskustvo govori mi da je to mission impossible', dijagnosticira Piršić.

Po njegovu viđenju, tri su osnovna problema zelene opcije u Hrvatskoj: preveliki ego pojedinaca na zelenoj sceni; neshvaćanje ostalih političara da zelene opciju daju vrhunske odgovore na ključne probleme današnjice i da je potrebno fokusirati se na klimatske promjene, energetsku tranziciju te probleme turizma i poljoprivrede; te organizacijski problemi, s obzirom da političke stranke i koalicije podrazumijevaju gotovo vojničku hijerarhiju i strukturu. Upravo to potonje je rak rana svake hrvatske zelene opcije na političkoj sceni.

Još je jedna naročito važna odlika uspjeha zelenih, koja se vidjela na primjeru ORaH-a. Ta je stranka bila na vrhuncu svoje snage i popularnosti bez ideološkog predznaka, a onda se dogodilo da je Mirela Holy u emisiji Nedjeljom u 2 na HTV-u izjavila da je stranka ipak - zelena ljevica. Od tog dana, krenulo je nizbrdo, svjedoči Piršić, dodajući da je tada izgubljena 'barem trećina potencijalnih birača'.

Mirela Holy: Mislite li da je Greta Thunberg ljevičarka?

Mirela Holy također nije iznenađena europskim uspjehom zelenih. Podsjeća da je filozof Vittorio Hösle u 90-ima upravo zbog degradacije okoliša i klimatskih promjena prognozirao kako će vrlo skoro doći do smjene paradigma, kao središnjih osi oko kojih se vrti određena kultura ili civlizacija.

'Mi trenutno živimo u kulturi ili civilizaciji kojoj je središnja paradigma gospodarska, a Hösle je predvidio da će doći do promjene i da će sljedeća paradima biti okolišna, ili ekološka, kako hoćete. Ne zato što smo mi to tako odlučili, razvili i postali osvješteniji ili sl. nego što će nas okolnosti na to natjerati. I to se trenutno događa. Klimatske promjene i degradacija okoliša opoćenito, sustav u kojem mi živimo i koji počiva na konzumerističkom kapitalizmu, pokazuje sve svoje granice rasta. Ukoliko mi nešto ne napravimo, nećemo imati budućnost', upozorava Holy.

Dodaje da se građanima u zrelijim životnim godinama situacija možda i ne čini toliko dramatična, jer ljudi razmišljaju po principu 'nakon mene potop'. Međutim, mladi znaju što im se sprema i više brinu zbog toga.

'Ovo što se sada događa zapravo su počeci takve promjene, a naravno da se to direktno reflektira na zemlje u kojima je ta svijest nešto razvijenija nego što je to u Hrvatskoj', definira Holy.

Ovdje je pak zelena scena jako fragmetirana, konstatira bivša predsjednica ORaH-a, dodajući da su zelene opcije u Hrvatskoj često nastajale kao projekti određenih političkih stranaka, gdje su trebale poslužiti za privlačenje onog dijela biračkog tijela koje inače ne bi glasalo za te opcije. Takvi projekti, kaže, u pravilu nisu bili uspješni ili su to bili jako kratko vrijeme.

Zašto misli da će s njom i SDP-om sada biti drukčije?

'Ja nisam krenula iz neke zelene stranke pa onda ušla u SDP, ja sam krenula iz SDP-a, a onda otišla jer SDP nije poštivao svoj program. Dakle, situacija je tu prilično drugačija. Nisam članica stranke, a Davor (Bernardić, op.a.) me zamolio da pomognem u transformaciji programa i političkog smjera prema crveno-zelenoj paradigmi, jer je i njemu došlo do svijesti da se događa promjena. To je ustvari paradigma održivog razvoja', kaže Holy.

Na pitanje isključuju li se time ipak birači skloni zelenoj opciji, ali ne i onoj lijevoj, odgovara protupitanjem.

'Mislite li da je Greta Thunberg ljevičarka? Ja mislim da nije. Ali vidim da ne samo ovdje, nego i vani određene konzervativne frakcije nju svrstaju u lijevu opciju. Politika održivog razvoja podrazumijeva ravnotežu između tri temeljna stupa na kojima počiva svako društvo: zaštita prirodnih resursa i okoliša, gospodarski boljitak i društvena pravda. Ta tri stupa moraju biti u ravnoteži. Imajući na umu društvenu pravdu, jednakost, ljudska prava, dakle poštivanje prava svih ljudi u nekom društvu, morate zaključiti da je paradigma održivog razvoja uvijek progresivna paradigma. Ona nikako ne može biti konzervativna', tvrdi Holy, naglašavajući da su održiva samo ona društva koja imaju sva tri stupa u ravnoteži.

U ovom trenutku, ona ne raspolaže informacijama o nekoj novoj zelenoj opciji ili koaliciji za predstojeće parlamentarne izbore. No s obzirom da je bila dosta involvirana u tu scenu, ne samo političku nego i nevladinu, ocjenjuje da šanse za uspjeh nisu velike.

'Previše je taština, ljudi su međusobno prilično sukobljeni, ne vjeruju jedni drugima. Nemaju ni osobu koja bi bila prepoznatljiva velikom broju ljudi, nemaju dovoljno financijskih resursa niti medijsku pažnju', nabraja Holy. Ipak, ne isključuje mogućnost da bi se uz probuđeni interes neki elementi mogli poklopiti u smjeru jačanja zelenih.

'Mi malo kasnimo u nekim stvarima, ali 100 posto sam uvjerena da ukoliko želimo budućnost, ovo nam moraju postati centralna pitanja', zaključuje Holy.