U prvih šest mjeseci na čelu Splita Andro Krstulović Opara nesumnjivo je unio živost: nakon četiri Kerumove i četiri Baldasarove godine svaki konkretan potez gradonačelnika Splita izgleda kao gigantski korak naprijed, na kojemu u lokalnoj javnosti mahom doživljava pohvale. Bilo da se radi o agresivnoj akciji uvođenja komunalnog reda u gradu, bilo strukturnim zahvatima poput uklanjanja bespravne gradnje na Žnjanu ili početku sanacije odlagališta Karepovac, definitivno najvažnijem gradskom projektu u proteklim desetljećima, ili samo sitnim intervencijama, poput reakcije na stotine primjedbi i prijava građana kojima je zatrpan na dnevnoj bazi - prevladava osjećaj da se u Splitu napokon barem nešto radi, što je osvježavajuća novost u odnosu na prethodno razdoblje. Doduše, većina će se složiti i da su početna baza i ljestvica očekivanja postavljene poprilično nisko.

S druge strane u pamćenju je još uvijek žestoka predizborna kampanja, međusobno čašćenje njega i HDZ-ovaca s protukandidatom Željkom Kerumom, a zatim i sklapanje koalicije i podjela vlasti - što je ovih dana rezultiralo kadrovskim cunamijem gradskim tvrtkama i ustanovama. Opustošene su točno po dogovorenom omjeru '60 naprema 40', a to je kritičarima poslužilo kao dokaz da su sve promjene u suštini kozmetičke i da se nastavila uhodana predatorska praksa.

Krstulović Opara o svemu tome govori poprilično otvoreno, a iz njegovih riječi za tportal jasno se može iščitati da kao gradonačelnik ne namjerava napraviti grešku - on odgovara za postupke sebe i svojih suradnika, dok političko kadroviranje predstavlja nužno zlo i potrebu kako bi se u Gradskom vijeću nekako sklepala vladajuća većina koja će ga podržati. Ondje glavnu riječ vode predsjednici HDZ-a i HGS-a Petar Škorić i Željko Kerum, a s ovim posljednjim, kaže, uopće ne komunicira.

Za mjesto gradonačelnika Splita, što mu je po vlastitom priznanju najveća životna ambicija i postignuće, pripremao se godinama i ne namjerava mandat provesti ljenčareći. U njegovu uredu na drugom katu Banovine sve je prepuno memorabilija - tu je maketa školskog broda Jadran, koji je Crna Gora ukrala Splitu, zatim kip Salonitanke kao simbol povezivanja s okolnim gradovima, potom zastavica nogometnog kluba Milana (dar nogometaša Marija Pašalića i podsjetnik na brutalnu kampanju), a uskoro će i prazni zid biti 'ukrašen' golemom fotografijom odlagališta Karepovac uoči početka njegove sanacije. Od prvog dana na vidljivom mjestu na radnom stolu istaknuta je biografija bivšeg uspješnog gradonačelnika New Yorka Rudyja Giulianija.

Zašto Rudy Giuliani i njegova knjiga?

Taj čovjek je ilustracija odlučnosti, požrtvovnosti i profesionalnog pristupa poslu. Da postoji biografija pokojnog gradonačelnika Splita Zvone Puljića, vjerojatno bih i nju držao na stolu.

Kod Giulianija, barem nas Europljane, fascinirala je činjenica da je od opasnog, zapuštenog i neatraktivnog New Yorka učinio metropolu svijeta, i to jednostavnim i lako razumljivim metodama: nultom tolerancijom kao temeljem za uvođenje reda i zakonitosti. Uvijek ističem da je to nužno za uspostavljanje novih pravila koja će omogućiti jednaku dostupnost gradskim resursima svima koji u Splitu žele živjeti, raditi i pokretati poslove.

Dakle možemo vas zvati 'mali Giuliani'?

Ne, to je neprimjenjivo u našoj situaciji: on je kao gradonačelnik imenovao i šefa policije, a prije je bio i državni odvjetnik, njegov životopis je potpuno drugačiji od moga i nikada ne bih volio biti u situaciji u kojoj je on bio 11. rujna, kad je pokazao odlučnost i primijenio sustav odgovornog i fleksibilnog upravljanja, pa je u tom užasnom trenutku New York pokazao funkcionalnost puno prije moćne središnje države. Imam ja i drugih uzora.

Istina je da sam dugo razmišljao o mogućnosti da budem gradonačelnik, upoznao sam se s komunalnom politikom još kada sam bio gradski vijećnik u doba pokojnog gradonačelnika Puljića, koji je zbog svojih načela i beskompromisnosti dva puta odustao od vlasti. Prvi put 2001. godine, kada nije htio pristati na jednog predsjednika Gradskog vijeća, i drugi put 2007. godine...

...kada ga je smijenio Ivo Sanader?

Da, kada nije htio pristati na neke uvjete tadašnje Liste Veloga Mista i pod pritiskom Sanadera je samo poručio: 'Izvolite, gospodo.'

Ovih dana doživjeli smo to da jedan gradonačelnik Splita prima otvorene pohvale, pa i iz opozicije, za poteze poput čišćenja i planskog uređenja Žnjana.

Taj Žnjan je samo početak. Ako ćemo od malog obrtnika tražiti da svoj štand u tijesnoj ulici dovede u mjeru i omogući prolaz invalidima ili vatrogascima, onda ne možemo biti strogi prema njemu i istovremeno ne vidjeti deblo u vlastitu oku, odnosno žnjansko bezakonje koje je bilo sramota pravne države i sinonim nereda u mom gradu. Ponavljam, postupamo jednako prema svima, nema selektivnosti, uvodimo nultu toleranciju na kršenje zakona.

Između ostalog, zahvaljujući famoznoj 'vertikali vlasti', na koju ste se pozivali uoči izbora?

Da, apsolutno je to pomoglo. Potpredsjednik Vlade Predrag Štromar nije član moje političke opcije, ali je bio od velike pomoći i sa županom Blaženkom Bobanom stvorili smo neprobojni blok, preuzeli političku odgovornost i odradili taj posao.

Isti taj Žnjan bio je, osim za komunalni nered, simbol za urbanistički kaos. Vi ste s druge strane na poziciji savjetnika za urbanizam zadržali Baldasarov kadar, Dražena Pejkovića?

Naslijedio sam nekoliko zaposlenika s rješenjima za radno mjesto savjetnika gradonačelnika, premda ih nisam birao, neke čak nisam ni vidio u zgradi, ali svejedno uredno primaju plaću i to ne smatram nimalo pohvalnim. Osobno sam doveo četiri savjetnika koji nisu zaposlenici Grada, nego rade za honorar, i to puno manji od plaća nekih naslijeđenih savjetnika. Svom nasljedniku na mjestu gradonačelnika sigurno neću ostaviti nijednog zaposlenog savjetnika.

Dobro, pa što ćete napraviti s ovima koji ništa ne rade?

Neki od njih me ne savjetuju, ali odrađuju zadatke koje im postavim i u tom statusu je i gospodin Pejković.

Marijana Puljak upozorila je da troškovi uprave i u idućoj godini iznose oko 70 milijuna eura, odnosno oko 53 posto gradskog proračuna. Nije li to doista previše za grad poput Splita?

Da, apsolutno.

Pa zašto niste smanjili taj iznos?

Zato što nemam ni načina ni alata gotovo nikome dati otkaz. Neka mi gospođa Puljak, kad je toliko pametna, pokaže način na koji smanjiti broj zaposlenika u gradskoj upravi. Otkazima koji nisu mogući? Moj trenutni zadatak jest da im svima dam posao i zadatke.

Ali i sami ste svojedobno izjavljivali da vam ionako nije cilj dijeliti otkaze u gradskoj upravi?

Nisam rekao da neću, nego da to ne mogu napraviti. Moji prethodnici imali su sporove sa zaposlenicima koje su sudovi redovito vraćali na posao uz vrlo visoke odštete.

U ovom slučaju niste iskoristili famoznu vertikalu vlasti: Zašto se premijer Plenković, kad se već bavio lex šerifom i lokalnom upravom, nije dohvatio i ovog problema?

U javnoj raspravi oko tog zakona uputio sam dvije vrlo važne primjedbe i obje su, nažalost, odbijene. Predložio sam da se broj gradskih vijećnika smanji s 35 na 25 te da se ponovno uvede institut poglavarstva, svojevrsne gradske vlade koja bi otišla s funkcije zajedno s gradonačelnikom. Time bismo izbjegli apsurde s namještanjem natječaja za gradske pročelnike. Ako sam od građana dobio odgovornost za upravljanje gradom i preuzeo je na sebe, onda je prirodno da dobijem i alate za to. Zakon je to propustio regulirati.

Što se tiče procedure donošenja proračuna, o čemu se najviše raspravlja povodom tog zakona, inzistirao sam na donošenju proračuna prije lexa kako bih dokazao da se može i bez njega i da imam čvrstu podršku...

Ali činjenica je da će vama kao gradonačelniku svake iduće godine biti puno lakše?

Ponavljam, u tri mjeseca usvojili smo dva gradska proračuna i nađite mi jednog gradonačelnika kojemu je to uspjelo na samom početku mandata. Kad sam uspio politički preživjeti, i to s partnerima koje imam, onda je sasvim jasno da mi nikakve zakonske promjene bitno ne pomažu niti se na njih oslanjam.

Hajdemo o parterima, kad ih već spominjete: Kako funkcionirate s Kerumom nakon onako žestoke i prostačke kampanje?

S njim osobno nemam apsolutno nikakav kontakt. Surađujem s nekim njegovim kolegama u vrlo transparentno postavljenim radnim skupinama, poput one za proračun ili preustroj gradske uprave.

Dobro, s njime očito komunicira šef splitskog HDZ-a Petar Škorić?

Da, kolega Škorić i neki drugi kolege. Ja razgovaram s njegovim predstavnicima, zatim s predsjednicima Gradskog vijeća i kluba vijećnika, a to zasad vrlo dobro funkcionira.

Je li vam bilo neugodno potpisati neka imenovanja, poput postavljanja Keruma i i njegovih najbližih suradnika u razne nadzorne odbore i gradske tvrtke?

Ne.

Kako, zaboga?

Radi se o plodu dogovora dviju stranaka, a listu Hrvatske građanske stranke kao drugu najveću izabrali su sami građani. Sa svoje strane već prvog dana nakon izbora održao sam sastanke s Antom Čikotićem iz Mosta i Marijanom Puljak iz Pametnog, pozvao ih na suradnju, a gospođu Puljak pozvao sam da bude predsjednica Gradskog vijeća. Nikada nisam dobio njezin odgovor, nego sam sutra u novinama pročitao kako na mene nabacuje drvlje i kamenje.

Očito se radi o političkoj pragmi, ali sva ta imenovanja su otvorena podjela utjecaja - HDZ 60 posto, Kerum 40 posto - i ipak se kose s predizbornim obećanjima. U apsolutno svim slučajevima radi se o političkom kadroviranju.

Nije točno. Osobno nisam pregovarao o tim imenima, ali vrlo je jasno naznačeno tko je iz čije kvote. Izazivam vas da pronađete jednu osobu iz HDZ-a koja nema stručnu pozadinu.

Nije stvar u stručnosti, nego u činjenici da su, recimo, barem po jedan nadzorni odbor dobili svi predsjednici temeljnih ogranaka HDZ-a. Sve do jednoga.

Kažem, radi se o plodu dogovora dvaju predsjednika stranaka, Petra Škorića i Željka Keruma, ali mi smo vodili računa o tome da se poseže za ljudima koji, osim što su vrijedno radili punih osam godina u oporbi, imaju svoja stručna znanja.

Na koncu ipak dolazimo do zaključka da se ne može prosperirati bez članske iskaznice.

Ma, nije točno! Pogledajte, recimo, imena ljudi koje sam predložio za neka javna poduzeća i kulturne ustanove: mahom nisu ni u jednoj stranci, nego se radi o eminentnim stručnjacima u svom poslu.

Novi intendant Hrvatskog narodnog kazališta ipak nije imenovan, premda je Ivan Leo Lemo bio jedini kandidat?

To je jedna od odluka koje Gradsko vijeće samostalno donosi i na koje kao gradonačelnik nemam presudan utjecaj.

Da se vas osobno pita, bi li on prošao? Sva procedura je provedena, natječaj je zaključen...

Morao bih vidjeti njegov program prije nego što se izjasnim. Procedura je jedna stvar, a relevantnost njegova programa nešto sasvim drugo. Mislim da je dosadašnji saziv Kazališnog vijeća požurio s natječajem za intendanta makar im je procedura nalagala raspisivanje. Nisu sačekali novi sastav vijeća, a i odlučivali su s minimalnim kvorumom. Uz to imamo činjenicu da se prijavio samo jedan kandidat. Volio bih da za čelno mjesto druge najznačajnije kulturne institucije u državi imamo više kandidata.

Željko Kerum prošlog tjedna izazvao je incident na sjednici Gradskog vijeća i umalo je fizički napao vijećnika HSLS-a. Kako ste to doživjeli?

Mene osobno ništa nije iznenadilo, svi znamo kako se dosad ponašao. Ali pitanje ne treba postavljati meni, nego Gradskom vijeću: ono je takvo kakvo jest, izabrali su ga građani, a tom gospodinu i njegovoj stranci dali su povjerenje i toliki broj vijećnika. Druga su politička grupacija u gradu po snazi.

S druge strane nalazim se ja kao gradonačelnik sa svojim timom. Napravite analizu i vidjet ćete razliku između načina na koji ja komuniciram i onoga što se događa među nekima od 35 vijećnika.

No možete li kazati da se radi o sramotnom incidentu?

Naravno.

A HGS-ov Jure Šundov kao predsjednik Gradskog vijeća nije ni reagirao, kamoli mu izrekao opomenu?

To morate pitati njega. Predsjednik je odlučio da mu je prije svega bilo bitno održati mir u nastavku sjednice, to je postigao i tog dana usvojili smo dva vrlo bitna dokumenta - proračun i preustroj gradske uprave. Cilj je ispunjen, a gospodina Šundova trebate pitati je li se putem trebao ponijeti drugačije.

S druge strane predsjednik HDZ-a Petar Škorić izjavio je da se nema o čemu raspravljati jer 'incidenti su sastavni dio demokracije'?

Konstatacija nije netočna, ali volio bih da se u Splitu takve scene ne događaju.

Dakle smatrate da su psovanje, prijetnje i fizički napadi dio demokratskog sustava?

Ne, nisam to htio reći. U raznim parlamentima i vijećima puno puta su se događale nemile scene i ne trebamo na njih biti ponosni, ali one se jednostavno događaju. To ne znači da je bilo tko aboliran ili pozvan raditi ih.

Ponavljam, želim da se napravi jasna distinkcija između tog incidenta i takvih događaja te načina na koji ja osobno komuniciram. Kad je jedan od mojih savjetnika na Facebooku neprimjereno objavio netrpeljivi komentar (Krešimir Budiša, op.a.), jasno sam kazao da se s time ne slažem i da on mora preuzeti odgovornost na sebe, ali da mu dajem povjerenje za posao koji obavlja. Nisam mogao biti jasniji: odgovoran sam za svoj rad i svoje ljude, a za ono što se događa u Gradskom vijeću nisam odgovoran, niti ću to komentirati.

Upravo tog savjetnika, Krešimira Budišu, po našim informacijama najviše su 'bušili' HDZ-ovci?

Prvi put čujem tako nešto, što uopće znači to da su ga 'bušili'?

Iz pozadine su ga difamirali jer je došao na poziciju gradonačelnikovog savjetnika za fondove EU-a, za koju smatraju da je trebala pripasti nekim istaknutijim članovima stranke.

Pa istaknuti članovi gradskog HDZ-a su na mojoj pobjedničkoj listi osvojili najveći broj vijećničkih mjesta! A savjetnike sam izabrao među stručnjacima s kojima želim preporoditi ovaj grad i ne zanima me tko je član koje stranke. Tako ću nakon preustroja izabrati dvanaest novih pročelnika, umjesto dosadašnjih osamnaest, kao i još četiri savjetnika. Ja ću ih izabrati, bit će to moje 'poglavarstvo' od osam ljudi za koje sam rekao da će doći i otići sa mnom.

Ako to nekome smeta - a može smetati samo onima koji se ne slažu s time da smo u ovih pola godine povukli velik broj sustavnih i efikasnih poteza - neka smeta, njihov problem. Tek da znaju, mi ćemo nastaviti još žešće.

Govoreći o HDZ-u, ne možemo ne primijetiti da je stranka otkazala poslušnost Andreju Plenkoviću i odbila njegove sugestije za promjenama ili barem demokratizacijom u Hrvatskom nogometnom savezu?

Radi se o unutarstranačkim pitanjima i neću ih komentirati.

Osobno ste se izjasnili za promjene u HNS-u?

Da, odavno i vrlo otvoreno zalažem se za promjene u hrvatskom nogometu i odlazak tih štetočina.

Ali očito se dio HDZ-a s time ne slaže, pa čak i radi protiv toga?

Da, točno. Posebno oni iz nižeg ešalona, meni potpuno nepoznatih ljudi. 

To je sve što ćete reći na ovu temu?

Farsa s Mamićem i Šukerom približava se svome kraju i oni će možda dobiti ovu bitku, ali rat su već izgubili. Ne bih volio da se jug i sjever države okreću jedno protiv drugoga, ali upravo zahvaljujući njima to se događa. Drago mi je da Dario Šimić i njegova ekipa nastavljaju borbu, nadam se da ćemo uskoro dobiti Hrvatski nogometni savez koji naš nogomet i naš sport zaslužuju. Ovo danas to nije.

Prošlo je šest mjeseci od izbora. Stojite li i dalje iza svojih obećanja o mostu iznad Kaštelanskog zaljeva, o tunelu do gradske luke, o brojnim garažama koje ćete izgraditi već u prvoj godini mandata?

Rok za izgradnju mosta između Splita i Kaštela postavljen je za 2025. godinu, a problem gradske luke morat ćemo riješiti tunelom ili cestom koja će se 'provući' i povezati s Poljičkom. O tome smo već razgovarali s Hrvatskim cestama, koje će se u projektu pojaviti kao investitor ili suinvestitor.

Što se tiče garaža, upravo gradimo dvije i vrlo skoro krećemo s radovima na trećoj, a vjerujem da ćemo sa Split parkingom već do iduće sezone pronaći još mjesta kako bismo smanjili pritisak na gradsku jezgru. Drago mi je da su svojim projektom pametnog parkiranja postigli značajne rezultate i priznanja i u europskim okvirima te sam vrlo zadovoljan time kako rade ljudi u toj tvrtki.

Idućih tjedana i mjeseci velika tema bit će nova odluka o komunalnom redu, u koju ćemo ugraditi konzervatorske smjernice koje punih šest godina stoje u ladicama, ali i dio propalog plana upravljanja gradskom jezgrom, koji se već deset godina bezuspješno pokušava donijeti. Grad jednostavno ne može izdržati još jednu godinu bez kvalitetne odluke o komunalnom redu: svojim službama i svima uključenima u proces - od obrtnika, ugostitelja, sanitaraca i konzervatora do policije - podijelio sam komunalne propise Venecije, koja se po mnogo čemu može usporediti sa Splitom.

Očito ćemo morati pojačati i naše komunalno redarstvo, koje danas ima 50 posto manje zaposlenih u odnosu na površinom i stanovništvom znatno manju Rijeku. Jednostavno ih je premalo, grad je velik, dodatno sam ih zaposlio, a još se nalaze i pod strahovitim presingom - evo, nedavno su dvojica redara i fizički napadnuta. Mislim da se građani ipak polako navikavaju na red, prihvaćaju se pravila koja su se dosad bila potpuno zagubila.

Ovogodišnji splitski advent manji je nego prije, a pisalo se čak o fijasku?

Vidjeli ste nepovjerenje koje nas je dočekalo jer smo prvi put organizaciji tog događaja pristupili potpuno transparentno, a sada sa svih strana čujem samo pohvale. Advent nisu samo kućice i kobasice, nego i ugođaj, a dogodine ćemo tom poslu još snažnije prionuti. Uspjeli smo u nakani da advent ili došašće bude veselje za sve, posebno za djecu i njihove roditelje, da vratimo duh Božića u druge dijelove grada, ne samo među stolove na Rivi, na kojima se poslužuju kuhano vino i rakija.  

Dogodine se u Splitu očekuje još više turista i gradi se pet velikih hotela - hoće li grad izdržati bez pucanja po šavovima?

Mora izdržati! I baš zato ćemo se temeljito pozabaviti komunalnim redom jer količina buke, nereda i smeća kojim smo bili zatrpani posljednjih nekoliko godina mora se obuzdati - ne radi turista, nego prije svega naših građana koji ne zaslužuju to da žive u gradu kao u kavezu ili da bježe iz njega. Čak i mojih četvero savjetnika živi u Solinu jer im je naprosto preskupo biti u Splitu, a žao mi je i studenata koji u svibnju moraju napuštati stanove zbog turista.

S druge strane zadovoljan smo jer smo nakon ozbiljnih i teških razgovora postigli to da festival Ultra Europe ostaje u Splitu još najmanje pet godina, to je naš veliki zajednički uspjeh.

Za proljeće je najavljena sjednica Vlade u Splitu - što očekujete od 'vertikale'?

Očekujemo puno toga, poput intenzivnog praćenja našeg programa za Karepovac i Lećevicu, ali prije svega infrastrukturna ulaganja. Država je u Rijeci i oko nje izgradila cijeli splet tunela, vijadukata i zaobilaznica, dok mi imamo obilaznicu koja je de facto gradska ulica i prolazi kroz srce grada, siječe ga na dva dijela. To se naprosto mora staviti na dnevni red i javno prigovaram svima koji nisu vodili računa o činjenici da na ulazima u grad imamo dvije apsolutno najopterećenije prometne točke u državi s preko 55 tisuća vozila dnevno. Nova obilaznica mora se 'podići' iznad Solina, spojiti s TTTS-om na istoku i dalje padinama Mosora ići prema Omišu, a mora se početi rješavati upravo ovdje, u Splitu.

Od Vlade očekujem jasnu potporu i konkretne korake, pa i financiranje izgradnje gradske željeznice koja će povezati centar grada sa zračnom lukom. S gradonačelnicima Kaštela i Solina složili smo se da krećemo u taj zahvat, već imamo neke studije i idejna rješenja, a s tih sedam kilometara pruge spojit ćemo dvije žarišne točke - aerodrom s preko 2,5 milijuna putnika i luku s 5,5 milijuna putnika godišnje.

Na splitskoj sjednici Vlade raspravljat ćemo i o smještanju svih državnih, županijskih i gradskih institucija u jedan objekt na Trgu Hrvatske bratske zajednice ili, još bolje, uz Spaladium arenu, čime bismo dobili jeftinija i kvalitetnija rješenja, a usput riješili problem dvorane koja ima šansu funkcionirati jedino ako se uz nju izgrade dodatni sadržaji. Također, time ćemo ostvariti davnu namjeru da se zgrada gradske uprave prenamijeni u hotel. Osim ovih tema, očekujem da se na istoj sjednici jasno definira budući smještaj Općinskog suda, koji danas radi u zbilja sramotnim uvjetima.

Dakle ne da se svemu ovome nadam, nego to očekujem.