Potvrda presude znači da će netko izvući deblji kraj. Zasad još nije poznato tko, budući da se gradovi tek trebaju odlučiti na implementaciju presude, što bi gotovo sigurno dovelo do dodatnog pada cijena rabljenih dizelskih vozila, te prodaje novih dizelskih modela, no poprilično je jasno da će eventualnu štetu snositi postojeći vlasnici dizelaša i proizvođači automobila ili, što je manje vjerojatno - samo proizvođači automobila.

Tko će to platiti?

Niti porezni obveznici najvjerojatnije neće proći lišo, budući da pojedini gradovi uz zabranu prometovanja dizelašima već razmišljaju o besplatnom javnom prijevozu u gradskim središtima. Kao što nas uče osnove ekonomije - ništa nije besplatno.

Za očekivati je da će, ohrabrene presudom, i brojne druge udruge te interesne skupine krenuti s pritiscima koji bi mogli dovesti do zabrana dizelaša u još većem broju europskih gradova. Prema podacima ekološke udruge DUH više od 90 njemačkih gradova zagađenjem nadilazi propisane granice EU, a situacija sigurno nije mnogo bolja ni u ostatku Europe. Iako je prodaja dizelaša prošle godine pala za čak 152.323 automobila, te su ih benzinci po prvi put od 2009. nadmašili prodajom, omjer dizelaša i benzinaca je još uvijek tu negdje - 46,3 posto naprema 48,5 posto.

Koji automobili su zahvaćeni potencijalnim zabranama?

Automobilima čiji dizelski motori zadovoljavaju Euro 5 standarde trebalo bi biti omogućeno slobodno kretanje gradskim središtima do 1. rujna 2019, odnosno četiri godine nakon uvođenja standarda Euro 6. Od 15 milijuna dizelaša na njemačkim cestama, procjenjuje se da ih tek 2,7 milijuna zadovoljava Euro 6. Starije dizelaše moguće je prilagoditi da zadovoljavaju standarde o nižoj emisiji čestica i dušikovog oksida ugradnjom dodatnih filtra čestica, te tehnologija kao što je AdBlue koja otopinom uree umanjuje emisiju dušikovog oksida, no to bi zahtijevalo troškove po vozilu od 1.300 do 2.500 eura. Proizvođači automobila strahuju od mjera koje bi ih natjerale da o vlastitom trošku prilagode stare dizelaše novim normama. Zasad su pristali na besplatno unapređivanje softvera, no mehaničke dorade za 5,8 milijuna starih dizelaša u Njemačkoj mogle bi koštati između 7,6 i 14,5 milijardi eura.

Zašto su dizelaši trn u oku ekološkim udrugama?

Dizelaši su minulog desetljeća uživali kult tehnologije koja će pomoći u smanjenju emisije CO2 i globalnog zatopljenja. Vlade diljem Europe poticale su njihovu kupnju, a proizvođače na dodatni razvoj ove tehnologije, mjerama koje su iznos poreza vezale za emisiju CO2. Budući da dizelaši emitiraju 20-ak posto manje CO2 od usporednih benzinaca, te da zbog veće termičkog iskorištenja primjetno manje troše, njihova prodaja je eksplodirala. Dizelaši ipak emitiraju četiri puta više dušikovog oksida i čađu, plinove i čestice koji značajno povećavaju opasnost od bolesti respiratornog i krvožilnog sustava.

Što će biti s rabljenim i novim dizelašima?

Cijena rabljenima vjerojatno će pasti. Za koliko - tek ostaje za vidjeti. Ovaj trend već je krenuo, a odluka suda mogla bi ga samo ubrzati. Proces bi mogao biti zaustavljen ako proizvođači odluče o vlastitom trošku opremiti sporne automobile tehnologijom koja će ih učiniti ekološki podobnijima, rekla je njemačka ministrica okoliša Barbara Hendricks. Problem za proizvođače je višestruk jer će sudska odluka zasigurno smanjiti i popularnost novih dizelskih modela koji zadovoljavaju norme Euro 6. budući da se prilikom ugovaranja cijene njihova leasinga i financiranja kao orijentir uzima cijena rabljenih vozila.

Trebam li kupiti rabljenog ili novog dizelaša?

Odluka je individualna, no činjenica jest da ako prevaljujete velike udaljenosti, s financijskog aspekta, dizelski automobili nemaju pravu alternativu. Zato ih flotni kupci i nabavljaju u ogromnim količinama. I benzinci i dizelaši su na posuđenom vremenu, a njemački sud samo je ubrzao proces njihova umirovljenja. Postrožene ekološke norme znače da ćemo u budućnosti viđati sve manje novih dizelskih motora jer će njihova izrada biti preskupa. Pojedini proizvođači poput Volva i Fiata već su najavili kraj za dizelaše, no ista sudbina čeka i benzince. Pritom ne treba zanemariti da benzinci emitiraju veliku količinu CO2, stakleničkog plina čije prekomjerno nakupljanje u atmosferi znanstvenici krive za pojavu globalnog zatopljenja. Električni automobili su još uvijek preskupi i nude nedovoljnu autonomiju, dok su plug-in hibridni automobili skupi i nude uštede samo u gradskoj vožnji.

Kad se podvuče crta dizelaši će najvjerojatnije još neko vrijeme biti s nama, a svaka kriza potencijalno je prikrivena prilika.