U procesu je najveća revolucija automobilske industrije još od njenog začetka, a da pritom nema jasnog puta kojim će smjerom tržište točno krenuti. Proizvođači širom svijeta, poglavito u SAD-u, Europi i Kini enormne količine novca ulažu u razvoj električnih i autonomnih vozila, no Japanske kompanije, tradicionalno konzervativne i ‘ziheraški’ nastrojene, zaostaju za konkurencijom
Honda je tek početkom ove godine pokrenula vlastiti laboratorij za razvoj umjetne inteligencije i robotike, dok je Toyota prije svega 11 mjeseci podlegla pritisku lansirajući vlastitu diviziju za električna vozila.
Mazda je pak odlučila krenuti BMW-ovim stopama te od 2019. uvesti jedinstvenu platformu na kojoj će izrađivati sve svoje automobile od najmanje Mazde2 do crossovera CX-9. Nova platforma podržavat će sve vrste motora s unutarnjim izgaranjem, hibride i plug-in hibride, te raspolaže čak i kapacitetom za ugradnju baterijskog paketa.
Nissan je zasad najdalje stigao, budući da je bio jedan od prvih proizvođača visokoserijskih električnih automobila, te je ujedno japanski pionir po pitanju razvoja autonomnih automobila.
Subaru i Mitsubishi će se vjerojatno u potpunosti prikloniti Toyoti, odnosno Nissanu, no sve je ovo premalo i presporo kad se u obzir uzme napredak koji Silicijska dolina i Europa postižu u razvoju umjetne inteligencije i autonomne mobilnosti iduće generacije.
Pred nama je novo izdanje autosalona u Tokiju, a tek ostaje za vidjeti što će nam japanski proizvođači ondje predstaviti.
Sudeći prema najavama, ne trebamo očekivati ništa revolucionarno.