Ako ste ostali zatečeni novim Zakonom o sigurnosti prometa na cestama koji danas, 1. kolovoza, stupa na snagu uz povećanje novčanih kazni do 20 tisuća kuna za počinitelje osam prekršaja koji su prepoznati kao uzročnici najtežih stradavanja u prometu, evo i malog podsjetnika što nam se sve sprema u autoindustriji za koju godinu. Sasvim je izvjesno da će neki od prekršaja koji će biti najteže sankcionirani prema novom zakonu, poput prekoračenja ograničenja brzine vožnje ili vožnje u alkoholiziranom stanju u bliskoj budućnosti biti automatski izbjegnuti mnogobrojnim obveznim sustavima pomoći vozaču u novim automobilima.

Europski parlament se izjasnio za obvezne visokotehnološke sustave pomoći za vožnju, pa će od 2022. svi novi automobili u Europi morati biti opremljeni nizom elektroničkih upravljačkih sustava, poput Inteligentne prilagodbe brzine. Te je planove sredinom travnja 2019. odobrio Europski parlament. Inteligentna prilagodba brzine spriječit će vozače u budućnosti da prekorače brzinu. Elektronika vozila trebala bi prepoznati ograničenja brzine kao i moguće prekoračenje brzine na temelju digitalnih mapa puta ili prepoznavanja prometnih znakova te bi na to trebala upozoriti vozača uz pomoć zvučnih i vizualnih upozorenja. Ipak, ako automobil vozi brže nego što je dopušteno tijekom dužeg vremenskog razdoblja, sustav bi mogao smanjiti brzinu smanjujući performanse motora. Za pretjecanje vozači bi i dalje trebali moći ubrzati u kratkom vremenskom periodu, međutim, sustav je moguće isključiti na svim vozilima. Slijedom toga, vozači se ne moraju bojati prisilnog kočenja zbog automatskog ograničenja brzine.

Uvođenje novih pravila uključuje i obvezu instaliranja oko 30 sustava za pomoć u vožnji u nove automobile od 2022. nadalje. Osim automatskog ograničenja brzine, to uključuje i zadržavanje vozila u traci i sustav pomoćni za brzinu, imobilizatore koji blokiraju pokretanje vozila u slučaju prekomjerne konzumacije alkohola, te sustave upozoravanja koji vozača upozoravaju na umor ili ometanje. Na sustavu koji blokira upravljanje vozilom alkoholiziranih vozača, pod nazivom Driver Alcohol Detection System for Safety ili DADSS sustav, već se nekoliko godina naveliko radi. Za očekivati je da će i ovaj sustav ubrzo zaživjeti.

Tomu bi se dodale kamere ili senzori za vožnju unazad i snimač podataka za nesreće, nešto nalik na slično crnu kutiju u avionu. Kamioni i autobusi bi trebali dobiti i pomoćne uređaje za pomoć prilikom okretanja na cesti i senzorske sustave, koji bi trebali prepoznati posebno pješake i bicikliste pored vozila. Morati će biti uvedeni i obvezni sustavi za mjerenje tlaka u gumama. Neki od upravljačkih sustava, uključujući automatski tempomat vezan na ograničenje brzine, koji se već danas koriste u vozilima, posebno u luksuznim automobilima.

Prema Europskoj komisiji, u Europi je 2017. godine na cestama Europe poginulo oko 25.300 ljudi, a 90 posto svih nesreća je posljedica ljudske pogreške. Stoga Agencija procjenjuje da će predložene mjere na europskim cestama do 2038. spasiti 25.000 života i spriječiti najmanje 140.000 teških ozljeda. Planirana obveza za elektroničke upravljačke sustave, poput automatskog ograničenja brzine, trebala bi također pomoći vozačima da se postupno naviknu na nove sustave pomoći vozaču i poboljšati povjerenje i prihvaćanje automatiziranih vozila, pripremajući se za buduća vozila bez vozača. Od 2024. tada bi svi novi automobili trebali biti opremljeni sigurnosnim značajkama poput automatskog ograničenja brzine. Za konačnu primjenu obvezne visokotehnološke pomoći nedostaje još samo odobrenje Vijeća ministara EU.