Iako je istraživanje provedeno u SAD-u, gdje se svake godine dogodi više od šest milijuna automobilskih nesreća u kojima strada više od 40.000 ljudi, mnoge paralele mogu se povući i s europskim i hrvatskim stanjem cestovnog prometa.

Ovo je pet najčešćih krivaca:

• Situacije u kojima vozač zaspe za upravljačem čine čak 7 posto nesreća, od čega 21 posto s fatalnim ishodom. Nikad nemojte voziti umorni.
• Gubitak kontrole nad vozilom kriv je za 11 posto nesreća. Tehnički ispravan automobil, s opremom prilagođenom vremenskim uvjetima apsolutni je imperativ, no jednako tako i prilagođavanje brzine uvjetima na cesti.
• Mrtvi kutevi sudjeluju s 12 posto u ukupnom broju nesreća. Pritom ne mislimo samo na situacije u kojima vam se vozilo sakrije iza C-nosača, već sve nepregledne situacije u kojima vozači zanemaruju oprez.
• Nalijetanje na vozilo ispred čini čak 23 do 30 posto nesreća. Osim držanja propisnog odstojanja od drugih vozila, preporuka je svakako nadzirati stanje prometa cijele kolone, tako da možete biti spremni reagirati već nakon što prvi vozač u koloni prikoči.
• Nesvjesno prelaženje u susjednu traku odgovorno je za 30 posto prometnih nesreća. Korištenje mobitela u vožnji ili igranje s postavkama automobila može vas jako skupo koštati, pa uvijek držite pogled na cesti.

Američka agencija za sigurnost u prometu NHTSA pak navodi kako je čak 36 posto nesreća uzrokovano vozačima koji se ne zaustavljaju na znak stop, ili pak ulaze u križanje bez provjere.

Ljudi zaboravljaju da upravljanjem motornim vozilima podliježu i kaznenom zakonu, te da posljedice neodgovornog ponašanja katkad koštaju mnogo više od novca.

Budite savjesni i oprezni vozači.