Cijena ekologije

Razmišljate o kupnji malog gradskog automobila? Prije nego okrenete prvi oglas, pročitajte kakva ih budućnost čeka

04.06.2019 u 15:39

Bionic
Reading

Rastuće cijene novih miniautomobila i malih automobila zbog sve strožih normi EU-a mogle bi dovesti do toga da se kupci s ograničenim budžetom okrenu kupnji rabljenih automobila, koji su ipak veći zagađivači

Automobilska industrija na tržište izbacuje svakog dana neki novi model automobila. Oni su svakim danom sve složeniji, ali ubrzano se bliži i kraj proizvodnje automobila s klasičnim pogonom s motorima s unutarnjim izgaranjem zbog sve strožih propisa oko emisija štetnih plinova, naročito u Europi. No najveći gubitnici u ovoj bitki bit će, paradoksalno, upravo najmanji, gradski automobili. Jednostavna računica proizvođača automobila pokazuje da oni neće biti isplativi jer bi ugradnja sustava za smanjenje emisija CO2 u ovom segmentu automobila bila preskupa.

Automobilski proizvođači su ciljano izmislili ovu vrstu i veličinu automobila baš zato kako bi mobilnost učinili jeftinijom i ekološki prihvatljivijom. U devedesetim godinama prošlog stoljeća proizvođači automobila su razvili novu klasa vozila; gradske automobile i modele kao što su VW Lupo, VW Polo, Opel Corsa, Ford Ka i druge. Ova vozila su trebala manje prostora u prenapučenim gradovima i rjeđe odlaziti na benzinske crpke zbog prosječne manje potrošnje, čime su posljedično trebala doprinijeti zaštiti okoliša. A o cijeni da niti ne govorimo. Takozvani miniautomobili brzo su našli zainteresirane korisnike, kako u poslovnom, tako i u privatnom segmentu. Nerijetko su to bili i drugi automobili u obiteljima, naročito ih je voljela ženska populacija. Klasični, veliki automobili bili su namijenjeni dužim obiteljskim putovanjima.

Ali za samo nekoliko godina trenutačno popularan segment vozila mogao bi biti stvar prošlosti. 'Sa strogim ciljevima za smanjenje razine CO2 do 2030. VW Up je mrtav', kaže izvršni direktor tvrtke VW Herbert Diess.

Ipak, većina proizvođača neće moći udovoljiti zahtjevima EU-a, pa će ukupno svi proizvođači morati 2021. godine platiti novčanu kaznu od oko 3,9 milijardi eura. Samo na VW Grupu, zbog njihove veličine, otpada 1,4 milijarde eura. Europska komisija postavila je ambiciozne ciljeve za automobilsku industriju za 2020. godinu koja nalažu da bi se prosječna emisija CO2 novog automobila trebala smanjiti na 95 g/km. Samo za usporedbu, to je pad s prosječnih 120,5 g/ km prošle godine, navodi JATO Dynamics. EU nastavlja stezati remen, pa će nakon 2021. godine, prema planovima koje EU dovršava, smanjiti ciljeve CO2 za 15 posto u odnosu na 2021. godinu do 2025. godine. Prag emisija CO2 u proizvodnoj paleti modela će se do 2030. godine morati dodatno smanjiti za 37,5 posto; na samo 59 g/km. Za usporedbu, u SAD-u je cilj za 2020. ipak viši: 113 g/km. Kupci u SAD-u kupuju velike, ali relativno nesofisticirane automobile, dok Europa preferira sofisticirane male automobile. Japan je s druge strane svoju automobilsku industriju obvezao na 117 g/km po modelu. Međutim, proizvođači su mogli primijeniti neka posebna pravila: automobili s emisijom manjom od 50 g/ km računat će se više puta do 2022. godine. Čak i ekološke inovacije, poput solarnih krovova, smanjuju vrijednosti proizvodne palete novih modela nekog proizvođača automobila. Manji proizvođači, kao što su Ferrari i drugi proizvođači jakih automobila, dobivaju svoje individualne ciljeve, pa ispod 1000 novih registracija ne moraju plaćati kazne.

Ako automobilske tvrtke ne žele prenijeti kazne na svoje dioničare, a sigurni smo da ne žele, proizvođači će povećati cijene novih automobila. To će biti moguće kada su u pitanju veliki automobili i terenska vozila, ali ne i za gradske automobile, jer bi granične vrijednosti emisija CO2 koje se primjenjuju od 2020. dovele do kazne od 3800 eura po automobilu za npr. Fiat Pandu. Naročito ako znamo da je profitna marža proizvođača automobila ionako malena u segmentu malenih automobila.

Gledajući prosječne cijene miniautomobila i malih automobila, jasno je da nisu dobro postavljeni za apsorpciju dodatnih troškova. Statistika JATO Dynamicsa pokazuje da je prosječna maloprodajna cijena automobila registriranih u Njemačkoj, Španjolskoj, Francuskoj i Italiji u prvom tromjesečju 2018. godine iznosila 14.152 eura za miniautomobile i 17.459 eura za male automobile. Procjenjuje se da proizvođači automobila ostvaruju 'samo nekoliko stotina eura' bruto dobiti po automobilu na malim automobilima.

Još uvijek postoji mogućnost da se u ovaj segment malenih automobila ugradi suvremena tehnologija za uštedu goriva prema postavljenim zahtjevima za emisiju CO2. No to je skuplje za ovaj tip malenih automobila koji su već ionako optimizirani po pitanju potrošnje goriva, nego u slučaju većih i težih modela. Tako šef VW-a Herbert Diess procjenjuje dodatne troškove potrebne za ugradnju takve tehnologije na oko 3500 eura po vozilu – što je gotovo trećina cijene novog automobila. Njegov zaključak je stoga neminovan; ulazni model više nema budućnost u Europi. VW up i njegovi blizanci Škoda Citigo i Seat Mii vjerojatno će 2022. godine 'umrijeti' bez nasljednika. Sličan najcrnji scenarij mogao bi obuhvatiti i nešto veće automobile poput Audija A1, Škoda Fabije i Seat Ibize.

Citroen C1
  • Opel Karl
  • Renault Zoe na struju
  • VW Up!
  • VW e-p! ima verziju na struju
  • VW Polo
    +7
Maleni gradski automobili Izvor: Promo fotografije / Autor: Citroen

Konkurentska tvrtka Opel predviđa kraj proizvodnje svojih najmanjih modela čak i ranije; Adam i Karl, koji su nastali još za vrijeme GM-a, možda odlaze već 2019. Pod vodstvom PSA grupe ovi modeli neće imati svoje nasljednike, kao najvjerojatnije ni Peugeotov najmanji model 108 ili Citroënov C1. Francuska tvrtka je već u prosincu u potpunosti prodala svoju tvornicu malih automobila u Češkoj japanskom proizvođaču automobila Toyoti. Izvor iz Forda potvrdio je da će prestati izvoziti indijski mali automobil Ka+ u Europu. S druge strane, simbol gradskog mikroautomobila Smart slijedi drugačiju, radikalniju strategiju – Daimler, vlasnik ove marke, odnedavno u suvlasništvu s kineskim Geelyjem, prvi je proizvođač masovne serije miniautomobila koji se odlučio za potpuni prelazak na elektromobilnost, a do 2020. u Europi namjerava potpuno prestati s proizvodnjom modela Smart koji koriste motore s unutarnjim izgaranjem, o čemu smo u Autozoni višekratno pisali. Uz to, Smart stavlja sve na jednu kartu; u početku će prelazak na mnogo skuplje verzije s električnim motorom dovesti do pada prodaje. No s druge strane Smart će biti pošteđen kazni. Pitanje koje se logički onda nameće je što će biti s klasičnim malenim Twingom?

Još jedan razlog zbog kojeg će mali automobili postati skuplji za proizvodnju, čak i ako zadrže svoje motore s unutarnjim izgaranjem, jest u strožim standardima za dušikove okside (NOx) koji stupaju na snagu u rujnu 2020. godine. Prema standardu Euro6d Temp, prilagodba će stajati oko 2000 eura, bilo da automobil ima dizelski ili benzinski motor. Osim toga, u EU, od malih do velikih automobila, postavljaju se zahtjevi za dodatnim sustavima sigurnosti, većinom sigurnosnoj opremi koja se temelji na fotoaparatima počevši od 2021. godine.

Smanjenje emisije CO2 putem djelomične elektrifikacije kao što je dodavanje blagog hibrida, hibridne tehnologije ili hibridne plug-in tehnologije jedna je od mogućnosti, ali to rješenje neće biti ekonomski održivo za mnoge marke. Blaga hibridna 48-voltna opcija, prema nekim analizama, povećava proizvodnu cijenu od 600 do 1000 eura po automobilu, a puni hibrid stoji gotovo 2000 eura, dok plug-in hibrid stoji dodatnih do 5000 eura.

Trenutno elektrifikacija u miniautombilima i malim automobilima predstavlja tek mali dio tržišta. Samo je Toyota pokazala da automobilske tvrtke mogu napraviti potpuno hibridni sustav u malom automobilu s uspješnim Yarisovim hibridom koji emitira 84 g/km CO2. Toyota je, međutim, jedinstvena u postizanju ekonomije razmjera za svoje hibridne pogone dijelom zbog velike potražnje za takvim sustavom u Japanu, koji je ipak veliko tržište. Ta popularnost također bi trebala pomoći Hondi kada doda hibridnu verziju svog novog modela Jazz sljedeće godine, dok je Nissan izjavio kako će dodati svoj sustav E-power u Europi, koji se trenutno nudi samo u Aziji.

Dvije marke koje se najviše oslanjaju na male automobile u Europi su Fiat i Renault, pri čemu svakom od njih takvi modeli čine više od 60 posto njihove ukupne europske prodaje za 2018. godinu. Gotovo sav Fiatov udio bio je u miniautomobilima zbog popularnosti modela 500 i Pande, koji su dva najbolje prodavana automobila u tom segmentu, ostavljajući matičnu tvrtku Fiat Chrysler Automobiles posebno ranjivu na novčane kazne nakon što novi propisi o emisijama počnu djelovati sljedećih godina.

Fiat će iduće godine predstaviti potpuno električnu verziju modela 500, na novoj platformi, kako bi se pripremio za ono što neki proizvođači automobila smatraju jedinim održivim pogonom za sektore manjih automobila. CEO marke Citroen Linda Jackson izjavila je kako će budućnost C1 vjerojatno biti električna. U međuvremenu, Škoda je nedavno predstavila električnu verziju Citiga, koji će se prodavati pod novim robnim markama e-mobilnosti proizvođača automobila nazvanim iV.

Rastuća popularnost Renaulta Zoe, koji je prošle godine bio drugi po prodaji europski automobil s punim električnim pogonom nakon Nissan Leafa, daje proizvođačima nadu da će električna budućnost biti održiva za male automobile. U Ženevi je Peugeot predstavio suparnika Zoe u obliku e208, dok se Opel i Citroen također pripremaju za lansiranje povezanih električnih malih automobila. PSA-ina strategija elektrifikacije je ograničavanje pune električne energije na manje automobile, gdje je raspon manje važan, te dodavanje plug-in hibridne tehnologije većim automobilima koji tradicionalno pokrivaju više terena.

Honda će lansirati mali električni automobil, Honda E, sljedeće godine nakon lansiranja na auto sajmu u Frankfurtu ove godine. U međuvremenu se očekuje da će Dacia, Nissan i Mazda u srednjeročnom razdoblju debitirati i s malim električnim vozilima.

VW Grupa se do sada usredotočila na kompaktne automobile za svoju prvu masovnu upotrebu električnih vozila preko svoje platforme MEB, ali nedavno je ovaj proizvođač automobila najavio razvoj obitelji manjih, urbanih fokusiranih potpuno električnih automobila čija će ulazna cijena biti manja od 20.000 eura. I taj segment će ići kroz Seatovu prodajnu mrežu oko 2023.

Problem su još uvijek troškovi proizvodnje takvih automobila, a šef prodaje Forda Europe Roelant de Waard izjavio je: 'Električni automobil od 10.000 eura bit će vrlo teško proizvesti. Čak i ako dođete do 100 dolara po kilovat satu, potrebno vam je najmanje 40 kWh, što je još uvijek 4000 dolara.' Thomas Ulbrich, član uprave tvrtke VW za e-mobilnost, izjavio je: 'Kupci miniautomobila plaćaju između 12.000 i 14.000 eura, ali u budućnosti, kada budu elektrificirani, to će biti od 18.000 do 20.000 eura. To će biti problem.' Dodao je kako VW i njemačka vlada raspravljaju o tome kako osigurati dodatne subvencije ovom sektoru, a sličnom smo već svjedočili i u Hrvatskoj. Fond za zaštitu okoliša subvencionira već nekoliko godina kupnju elektrificiranih automobila. Problem je samo u tome što su takve mjere samo jednom godišnje i ukupni budžet nije dovoljno velik da zadovolji potrebe rastućeg tržišta. Analitičari u ING banci predviđaju da se paritet cijena između konvencionalnih i električnih pogonskih sustava neće postići do 2025. godine.

Fiatov prijedlog za smanjenje troškova malih električnih automobila otkriven je na sajmu automobila u Ženevi u ožujku u obliku koncepta Centoventi, koji bi mogao zamijeniti Pandu. Cijena bi se zadržala nisko na baznom automobilu nudeći malu bateriju sa 100 km, ali ta bi se baterija mogla proširiti na 500 km nakon kupnje putem nadogradnji.

Proizvođači automobila sami su krivi za visoku cijenu električnih automobila, smatra europska grupacija za promet i okoliš. 'BEV vozila (električna vozila s električnom baterijom) još uvijek su skuplja od malih benzinskih automobila zbog nedostatka ranih ulaganja u opskrbne lance i zbog opredjeljenja na dizel umjesto toga. Ali njihova cijena će se brzo smanjiti', rekla je Julia Poliscanova, menadžerica T&E za čista vozila i e-mobilnost.

Unatoč strahovima, mali će automobil ostati središte europskog automobilskog tržišta u srednjoročnom razdoblju, vjeruje analitička tvrtka LMC Automotive. Prodaja malih automobila potonula je s 3,16 milijuna prošle godine na manje od tri milijuna 2019. i 2020. godine, ali će se stabilizirati na oko tri milijuna do 2023., predviđa LMC. Isto tako, predviđa se da će prodaja miniautomobila pasti s 1,1 milijun u prošloj godini na nešto manje od milijun ove godine i na 900.000 u 2021., prije nego što se 2023. vrate na više od milijun (kada stigne nova generacija Fiata 500).

De Waard iz Forda vjeruje da će mali automobili zadržati svoje mjesto u Europi. 'Mislim da ćete i dalje dobiti istu segmentaciju, ali vozila će biti skuplja za 1000, 2000 ili 3000 eura.'

Kupcima automobila upravo ovog segmenta s cijenama novog modela do 10.000 eura trenutno ne preostaje ništa drugo nego da posegnu za onim najgorim rješenjem – da kupe rabljeni automobil, koji se uklapa u njihov budžet, a oni su sasvim sigurno zbog zastarjele tehnologije puno veći zagađivači.