Od postanka autoindustrije dvije su konstante bile uvijek prisutne kad je riječ o konstrukciji automobila, bilo da je riječ o osobnim automobilima ili terencima; samonosiva karoserija (unibody) ili karoserija na šasiji (body-on-frame). No pojavom električnih automobila sve se više susrećemo s pojmom; skateboard platforma. O čemu se zapravo radi?

Da bismo objasnili novi pojam u autoindustriji morati ćemo se ipak malo vratiti osnovama.

Karoserija na šasiji uglavnom vam je poznata kod današnjih klasičnih pickupova, gdje su putnička kabina i stražnji otvoreni utovarni prostor smješteni na neku vrstu noseće rešetke od čelika, obično I ili U profila, koja podsjeća na ljestve. Ista stvar je i s velikim SUV vozilima. Šasija na koju je pričvršćena kabina daje ukupnoj cjelini čvrstoću, bilo da se radi o pregibu ili o uvijanju (torziji). Takvo vozilo je izdržljivije, a najčešće je takva konstrukcija i jedino moguće rješenje za automobile koji nerijetko budu duži i od pet metara,

Drugo rješenje, samonosiva karoserija se uglavnom primjenjuje kod manjih automobila, ali i kod srednjih i većih osobnih cestovnih automobila, pa tako i velike većine modernih SUV-ova, koje ipak ne uzimamo kao ozbiljna terenska vozila. Kako u svakom pravilu postoji i neka iznimka, nekad vrlo popularan pravi terenac Lada Niva, naravno, bila je konstruirana kao samonosiva karoserija. Da, upravo tako, ali verzija koju najviše i poznajemo je bila hatchback izvedba s petero vrata. Njezina dužina je bila nevelikih 3740 mm, a međuosovinski razmak samo 2200 mm. I upravo ta njezina kompaktnost joj je i davala, uz ostala mehanička rješenja, toliko opjevanu terensku sposobnost. Ali, pospremimo Nivu u neku od povijesnih tehničkih ladica, i okrenimo se budućnosti.

Ove dvije konstrukcijske izvedbe modernih automobila, ne brinite se, zasad ostaju. Ali pojavom električnih automobila s baterijama (ili akumulatorima, ako baš hoćete), na tržištu se pojavilo i treće konstukcijsko rješenje za moderne automobile: skateboard plaforma! Takvo rješenje nudi dizajnerima daleko više slobode za eksperimentiranje, dok pomaže proizvođačima uštedjeti novac kroz zajedničku suradnju na različitim projektima. To rješenje su razvili prije gotovo dva desetljeća inženjeri tvrtke General Motors. Sada je to metoda koja se koristi za proizvodnju Teslinih električnih automobila, te mnogih drugih proizvođača električnih automobila, kao i Audi e-trona, prvog pravog električnog automobila, koji spada u onih 70 modela koje Volkswagen grupa planira serijski proizvoditi tijekom sljedećeg desetljeća, što čini 22 milijuna vozila na globalnoj razini u njihovih 12 marki.

Audi E-tron, električni crossover, trebao bi biti jedan od prvih ne-Tesla vozila na skateboard tipu platformi koji će se pojaviti na tržištu. Izgrađen u Briselu, e-tron je izgrađen u dva dijela koji su spojeni zajedno u procesu koji je mnogo bliži karoseriji na šasiji (body-on-frame), nego samonosećoj konstrukciji.

Donji dio, ili skateboard, je izgrađen oko 710 kilograma teškog zatvorenog baterijskog paketa, koji se sastoji od 36 energetskih modula u zavarenom aluminijskom okviru. Pojedinačni moduli povezani su s gotovo 3,9 kilometra žice s preko 600 električnih priključaka kako bi isporučili električnu energiju iz paketa baterija od 95 kilovata koji je veličine otprilike 'bračnog' dvostrukog kreveta. Na agregat su priključena dva ili tri elektromotora, ovisno o izvedbi, montirana na stražnju i prednju osovinu.

Na paralelnoj liniji za sklapanje u Briselu druga polovica e-trona je izgrađena na način uobičajen kod sklapanja automobila. Gornja polovica dvodjelnog crossovera prethodno se pripremi kao skoro gotovi proizvod, nakon čega ide u proces spajanja s donjim dijelom; s platformom, i taj se postupak u tvornici zove 'brak'. Gornja i donja polovica e-trona polako se spajaju, dok se četiri elementa ovjesa pažljivo navode na svoja mjesta u gornjoj polovici. Dva dijela su spojena zajedno pomoću niza šupljih, prohodnih vijaka. Veći dio spajanja dva dijela u jednu cjelinu obavljaju roboti, dok su ljudi potrebni za usklađivanje elemenata suspenzije.Nakon što se dvije polovice e-trona spoje, vozilo se šalje na završno opremanje prije nego što bude otpremljeno na tržište.

Za proizvođače automobila kao što je Volkswagen, koji ima velike planove za svoju paletu električnih vozila proizvodnja ovakve platforme je ključna u smislu fleksibilnosti i količina.

Volkswagen grupa ima dvije glavne skateboard potpuno električne platforme - MEB za masovne automobile i PPE za vozila orijentirana na performanse poput Porschea i Audija - i one su dovoljno fleksibilne da dizajneri mogu prilagoditi veličinu i karakteristike u različitim vozilima, pa čak i segmentima. U Volkswagenovim planovima, primjerice, ID veličine modela Golf, ID Crozz crossover i retro-stilizirana verzija VW-ovog bivšeg putničkog kombija nazvanog ID Buzz, proizvoditi će se na verzijama MEB platforme.