Godina na izmaku bit će zapamćena po snažnom rastu inflacije u gotovo svim dijelovima svijeta. Geopolitičke napetosti prouzročile su visoke troškove energije, a poremećaji na strani opskrbe dodatno su povisili potrošačke cijene. Krajnji rezultat je taj da gotovo polovica zemalja diljem svijeta ima dvoznamenkastu inflaciju, a neke se suočavaju i s troznamenkastim rastom cijena
Prema podacima TradingEconomicsa, najvišu godišnju inflaciju od čak 269 posto ima Zimbabve, a troznamenkasti skok cijena pogodio je i Libanon (162 posto), Venezuelu (156 posto), Siriju (139 posto) i Sudan (103 posto).
U Europi prednjači Turska
Europska zemlja s najvišim skokom cijena je Turska, u kojoj je stopa inflacije dosegnula 85,5 posto. Na razini Europske unije godišnja stopa inflacije u listopadu je dosegnula 11,5 posto, a najviše stope zabilježene su u Estoniji (22,5 posto) i Litvi (22,1 posto).
vezane vijesti
Blizu su i Mađarska i Latvija s rastom cijena za 21,9, odnosno 21,7 posto. U Hrvatskoj je godišnja stopa inflacije u listopadu iznosila 12,7 posto i bila je viša za 0,1 postotni bod nego u rujnu. U listopadu prošle godine iznosila je 3,9 posto.
Najbliže je Hrvatskoj po stopi inflacije u listopadu bila Italija, treće po veličini gospodarstvo i važan trgovinski partner, u kojoj je iznosila 12,6 posto. U Njemačkoj, najvećem europskom gospodarstvu i također važnom trgovinskom partneru Hrvatske, iznosila je 11,6 posto.
Kina nema problema s inflacijom
S druge strane, među zemljama u kojima inflacija nije uzela maha je gospodarski div Kina, u kojoj je stopa inflacije iznosila svega 2,1 posto, što je najvećim dijelom posljedica slabljenja domaće potražnje. Još nižu stopu inflacije (1,1 posto) zabilježio je Makao, kineska autonomna regija. Jedina zemlja s negativnom inflacijom je Južni Sudan, u kojoj je inflacija 2,5 posto u minusu.
Dok globalni pritisci na cijene rastu, 33 središnje banke koje prati Banka za međunarodna poravnanja (od ukupno 38 njih) ove godine povećale su kamatne stope. Ova koordinirana povećanja kamatnih stopa najveća su u posljednja dva desetljeća te predstavljaju kraj ere najnižih kamatnih stopa.
Ulaskom u 2023. središnje banke mogle bi dodatno zaoštriti monetarnu politiku jer je inflacija i dalje visoka.
Utjecaj cijena energije
Potaknuta ratom u Ukrajini, energetska inflacija povećava troškove života diljem svijeta.
Od listopada 2020. indeks globalnih cijena energije - sastavljen od cijena sirove nafte, prirodnog plina, ugljena i propana - drastično je porastao.
U usporedbi s prosjekom 2021. godine, cijene prirodnog plina u Europi su šesterostruke. Stvarne europske cijene električne energije za kućanstva porasle su za 78 posto, a cijene plina porasle su još više, i to 144 posto, u usporedbi s 20-godišnjim prosjekom.
Usred globalne konkurencije za zalihe ukapljenog prirodnog plina pritisci na cijene vjerojatno će ostati visoki iako su nedavno pali. Druge štetne posljedice energetskog šoka uključuju volatilnost cijena, ekonomski pritisak i nestašicu energije.
Hoće li dvoznamenkasta inflacija potrajati?
Povijesno gledano, kroćenje rastućih cijena moglo bi potrajati barem još nekoliko godina. Primjerice, prilikom vrtoglave inflacije 1980-ih Italiji, koja ju je uspjela obuzdati brže od većine zemalja, trebalo je šest godina da stopu inflacije s 22 posto iz 1980. spusti na četiri posto 1986. godine.
Kada bi globalne stope inflacije, koje se kreću oko 9,8 posto u 2022., slijedile ovaj smjer, trebalo bi najmanje do 2025. da razine dosegnu cilj od dva posto.
Predsjednik američkih Federalnih rezervi Jerome Powell govorio je o volatilnosti inflacije na sastanku u studenom, ukazujući na to da razdoblje visoke inflacije može potrajati kao i razdoblje niske inflacije. Iako Federalne rezerve predviđaju da će se inflacija u SAD-u približiti cilju od dva posto do 2024., na tom putu moguća su i iznenađenja.
