Prosperitetna Švedska, sa svojim velikodušnim sustavom socijalne skrbi i obiljem zelene energije, trebala bi – u teoriji – bolje od većine europskih zemalja podnijeti udar inflacije. Ali brzorastući računi za struju i porast cijena hrane i tamo uzimaju svoj danak, piše Guardian
Švedska je, gledana po visini BDP-a po stanovniku, peta najbogatija članica EU-a. Siromaštvo u njoj je daleko ispod europskog prosjeka, međutim inflacija nagriza životni standard Šveđana.
'Švedska također ima siromaštvo kao problem. Možda ne govorimo puno o tome, ali problem postoji - i apsolutno se pogoršao ove godine', rekao je Johan Rindevall, koji vodi lanac socijalnih supermarketa Matmissionen ili Food Mission. Tvrtka od siječnja ove godine bilježi velik rast, a broj kupaca se više nego udvostručio.
Matmissionenovih osam trgovina – pet u Stockholmu, od kojih su tri otvorene ove godine, dvije u Göteborgu i jedna u Malmöu – prodaju hranu koju su donirali proizvođači i trgovci na malo, a koja je u opasnosti da bude bačena, obično zato što ima nedostatke, poput oštećene ambalaže ili joj brzo istječe rok trajanja.
Cilj Matmissionena je ograničiti rasipanje hrane, uključiti nove radnike na tržište rada i prije svega prodavati hranu po vrlo niskim cijenama. Prihodima od trgovine dijelom se subvencionira zaseban projekt banke hrane s donacijama za nevladine organizacije koje pomažu najsiromašnijima, uglavnom beskućnicima.
U Matmissionenu može svatko kupovati, ali samo registrirani članovi dobivaju najniže cijene. Članstvo je otvoreno za one s mjesečnim primanjima manjim od 11.200 kruna (otprilike 7750 kuna). Za njih je, primjerice, cijena kruha pet kruna (3,46 kuna), šest kruna (4,15 kuna) košta kilogram banana, a 33 krune (22,82 kune) pola kilograma mljevene junetine.
Projekti kao što je Matmissionen sve su potrebniji u Švedskoj. Sustav socijalne skrbi iz godine u godinu se smanjuje, čime raste jaz između bogatih i siromašnih i sve je više ljudi ranjivih na inflaciju, a ona je ove jeseni u prosjeku iznosila oko osam posto. Prihodi kućanstava također su pogođeni računima za struju, u nekim slučajevima i udvostručenima.
Cijene goriva i hrane također su skočile. Cijena maslaca porasla je tako za oko 25 posto ove godine, mesa za 24 posto, a sira za oko 22 posto, piše Guardian.
Broj članova Matmissionena popeo se sa 7200 u siječnju na više od 14.700 do kraja listopada. Najveću skupinu pridošlica, oko 40 posto, čine obitelji s djecom, kako samohrani roditelji, tako i parovi. 'U naše dućane dolaze i oni koji ne ispunjavaju uvjete za članstvo. Kažu da si ne mogu priuštiti hranu u drugim trgovinama po trenutnim cijenama', kaže Rindevall.
Prema švedskom središnjem uredu za statistiku, tijekom posljednjeg velikog inflacijskog razdoblja u zemlji ranih 1990-ih, oko sedam posto stanovništva bilo je u relativnom siromaštvu. Ove godine procjenjuje se da će taj postotak biti iznad 14 posto.
Matmissionen ima planove za otvaranje novih trgovina diljem zemlje. Nedavno je tvrtka postigla sporazum i sa švedskim udruženjem trgovaca hranom te nacionalnim savezom proizvođača i distributera hrane, što im jamči potporu gotovo cijelog prehrambenog sektora.