Istina, donesen je proračun, ali on je više odraz naslijeđenog pozitivnog ekonomskog trenda te u njemu nema zaokreta od politike Kukuriku vlade. Problem je u tome što se smanjenje deficita većim dijelom oslanja na rast prihoda, a manje na kontrolu rashoda. Međutim, zasad makroekonomski trendovi idu na ruku vladajućima pa bi, uz čvrstu fiskalnu disciplinu, planirani proračun mogao postati održiv.

'Ništa se ekonomski značajno nije dogodilo u tri mjeseca ove Vlade. Okolnosti su za Hrvatsku jako povoljne. Raspoloživi su jeftin kapital i jeftina energija, a turizam uživa u sigurnosnoj renti zahvaljujući događanjima u konkurentskim zemljama. I da nema Vlade, znači da nitko ne sjedi u Banskim dvorima, Hrvatska bi po inerciji rasla stopama od 1,5 do dva posto. Niti jedna druga zemlja nema tako povoljne okolnosti, ali mi i dalje imamo najnižu stopu rasta', ističe Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta u Zagrebu u razgovoru za tportal.

Upozorava kako Vlada još nije imenovala gotovo četvrtinu pomoćnika i zamjenika, što znači da Domoljubna koalicija još praktički nije preuzela vlast.

'To govori o velikom nesuglasju unutar vladajućih. A još nismo došli ni do velikih stvari poput reforme javnog sektora ili privatizacije. Povoljne okolnosti za Hrvatsku potrajat će još dvije godine, ali uvjeren sam da Vlada u ovom sastavu neće toliko izdržati', misli Lovrinčević.

Analitičar Damir Novotny prvih 100 dana 'premijerovanja' Tihomira Oreškovića ocjenjuje slabom dvojkom.

'Sve se odvija jako sporo. Ne postoji konsenzus oko glavnih smjerova ekonomske politike. Gospodarstvo i društvo u cjelini nalaze se na prekretnici. Moramo odlučiti hoćemo li se priključiti najboljoj praksi Europske unije, što znači radikalne reforme i jačanje institucija tržišne ekonomije. U tom kontekstu dobre su bile smjernice koje je HDZ-u dao bavarski Ifo institut. Nadao sam se da će one biti osnovica za rad Vlade, ali nažalost, ništa od toga', kaže Novotny za tportal.

Plaše ga, dodaje, naznake vraćanju egalitarizmu i socijalističkom upravljanju nacionalnom ekonomijom u kojem se naglasak stavlja na državni sektor.

'Ne može se samo na prirodnim resursima graditi budućnost zemlje, već na poduzetništvu i ljudskim resursima. Međutim, ljudski kapital nam bježi', upozorava Novotny.

Ekonomski stručnjak Velimir Šonje nešto je blaži u ocjeni prva tri mjeseca Oreškovićeve vlade. Njeno, ističe, 'nepodnošljivo dugo uhodavanje' opravdava nužnošću navikavanja na nove političke odnose snaga kakve u Hrvatskoj još nismo imali.

'U prvih 100 dana gledali smo uglavnom usuglašavanja i početna lutanja pa nije bilo ni političkih preduvjeta da se predlože i usvoje neke vidljivije mjere i reforme', kaže Šonje za tportal.

Međutim, njegovo je mišljenje da je čak nečinjenje bolje od krivog činjenja. Podsjeća da je vlada Zorana Milanovića u prvih 100 dana povećala PDV s 23 posto na 25 posto, uvela poseban porez na kapital i prirez te snažno podigla cijene energenata s ciljem poticanja ulaganja u energetiku, što se nije dogodilo.

U sljedećih 100 dana Vlada se više neće moći pravdati 'privikavanjem' jer će zbog očekivanja Bruxellesa konačno morati izaći s jasnim programskim dokumentom.

'U njemu će zbog nužnosti predstavljanja ekonomskih politika prema Europskoj komisiji - zbog obveze podnošenja Nacionalnog programa reformi i Plana konvergencije - morati i hrvatskoj javnosti jasno predstaviti pravi plan rada. Nakon toga, u svibnju, slijede preporuke Europskoga vijeća, a do kraja lipnja Vlada mora predstaviti smjernice za svoj prvi pravi proračun, onaj za 2017. U tom trenutku bit će jasnije i kako napreduju pregovori sa sindikatima javnog sektora. Zatim, ujesen, kreće ozbiljna provedba. To je otprilike konačni vremenski okvir za ocjenu ekonomske politike u početku rada ove Vlade', zaključuje Šonje.