'Na putu prema izglasavanju nagodbe stoje tri kompanije: Agram, Alca, te Adris. Te tri kompanije, naime, osporavaju jamstva odnosno tražbine drugih financijskih vjerovnika', istaknuo je u četvrtak izvanredni povjerenik za Agrokor Fabris Peruško prilikom objave vijesti da je postignut dogovor vjerovnika o nagodbi
No, nakon toga Peruško je pojasnio kako se pregovara s vlasnikom Agrama Dubravkom Grgićem i da su Alci ponuđena neka korektna rješenja pa jedino zaista otvoreno pitanje ostaje Adris 'čija su očekivanja o povratima bila značajno iznad prihvatljivih ostalim vjerovnicima'.
Nagodba će se vjerojatno izglasati i bez Adrisa, koji svoj položaj nastavlja braniti pravnim putem.
'Ustrajat ćemo na pravnoj zasnovanosti cijelog postupka i jednakopravnosti svih vjerovnika', rekao je u četvrtak Predrag Grubić, direktor korporativnih komunikacija Adris Grupe.
vezane vijesti
Podsjetimo, Adris grupa je najveći nefinancijski vjerovnik Agrokora. Njegovom bivšem vlasniku Ivici Todoriću posudili su milijardu kuna.
Adris je tu izdašnu pozajmicu osigurao zalozima na dionice Jamnice i Konzuma te zadužnicama koje su mu potpisali Agrokor, Jamnica i Konzum.
Neslužbeno, govori se da je Adris tražio isplatu pretvaranjem duga u vlasništvo, tj. dionice novog Agrokora. U Adrisu su navodno tražili pretvaranje 55 posto postojećih potraživanja, no Privremeno vjerovničko vijeće bilo je spremno pristati na samo 40 posto. S druge strane, govori se da je Adris od početka izvanredne uprave u Agrokoru tražio isplatu 40 posto duga, tj. oko 55 milijuna eura.
U pravnoj bitki pred Trgovačkim sudom Adris je osporio tražbine vjerovnika koji sudjeluju u roll-up kreditu u dijelu u kojem su im prijavljene tražbine podmirene tim kreditom. Naime, u Adrisu smatraju da fond Knighthead i drugi imatelji obveznica, kojima su pretvaranjem u roll-up kredit obveznice otkupljene, ne bi trebali imati pravo sudjelovanja u vjerovničkom vijeću i glasati o nagodbi.
Tim više što je za sudionike roll-up kredita predviđena posebna skupina (grupa C), u kojoj su im priznata potraživanja u visini iznosa roll-up kredita, a koja se odnose na potraživanja nastala do aktiviranja lex Agrokora.
U Adrisu se u pregovorima oštro protive primjeni predloženog Entity Priority Modela (EPM) u postupku namire, prema kojem bolje prolaze vjerovnici koji imaju veći broj nekvalitetnih jamstava (banke) od onih koji imaju manji broj kvalitetnih jamstava.
