U obraćanju javnosti u utorak izvanredni povjerenik za Agrokor Fabris Peruško najavio je postizanje nagodbe do sredine lipnja, ali je pritom upozorio i na problem koji u njezinu postizanju izazivaju 'taktički osporene tražbine' nezadovoljnih vjerovnika
Nakon što je u pregovore o nagodbi vraćen najveći financijski vjerovnik, ruski Sberbank, glavni kočničari u njezinu postizanju postali su Franck, Adris grupa i koncern Agram, koji otvoreno iskazuju nezadovoljstvo svojom pozicijom u pregovorima.
Riječ je o kompanijama koje su Todorićevu koncernu kroz različite financijske aranžmane (mjenice, repo poslovi, krediti), posudile gotovo dvije milijarde kuna. Svoja potraživanja osigurali su zadužnicama i zalogom nad dionicama Leda, Jamnice i drugih kompanija iz sastava koncerna.
Iako su u Adrisu, Francku i Agramu smatrali da je riječ o najkvalitetnijim instrumentima osiguranja, pokazalo se da u predloženom konceptu nagodbe, koji predviđa gašenje postojećih kompanija i osnivanje novog holdinga sa zrcalnim kompanijama, zalozi nad dionicama ne vrijede ništa. S druge strane, bankama koje su kreditirale Agrokor sporna jamstva priznata su u cijelosti te su one došle u povoljniju poziciju prilikom raspodjele.
vezane vijesti
Stoga u sadašnjoj konstelaciji odnosa snaga Adrisu, Francku i Agramu prijete najveći otpisi. Kako bi popravile svoju poziciju, ove tri kompanije pokrenule su sudske sporove protiv odluka izvanredne uprave. Vladin povjerenik Fabris Peruško te sporove naziva 'taktičkim osporavanjem tražbina', smatrajući da nemaju pravnu osnovu, ali svjestan je da oni ozbiljno otežavaju postizanje nagodbe.
Da nije samo riječ o taktičkim potezima, pokazala je odluka Visokog trgovačkog suda koji je prihvatio žalbu Francka i drugih devet vjerovnika te srušio prijedlog bivšeg povjerenika Ante Ramljaka o osnivanju stalnog vjerovničkog vijeća na temelju razvrstavanja vjerovnika u pet skupina.
U obrazloženju presude sud je naglasio da ni iz prijedloga izvanrednog povjerenika ni iz obrazloženja prvostupanjskog suda ne proizlazi zbog čega navedene skupine, osim skupine A (vjerovnici čije su tražbine osigurane razlučnim pravom) imaju poseban pravni položaj i u čemu se sastoji posebnost pravnog položaja.
Pritom treba naglasiti da Franck predstavlja vjerovnike skupine A, koji su jedini dobili legitimitet za sudjelovanje u vjerovničkom vijeću. Ali unatoč stajalištu suda i činjenici da je Franck prikupio punomoći većine razlučnih vjerovnika, izvanredni povjerenik uskratio mu je pravo da sudjeluje u pripremi nagodbe.
Nakon zadnjeg istupa povjerenika Peruška iz Francka su oštro reagirali ističući da je sada 'više nego jasno da izvanredna uprava nema nikakve namjere provoditi Zakon o postupku izvanredne uprave ni omogućiti formiranje vjerovničkog vijeća kao reprezentativnog i legitimnog predstavnika svih vjerovnika, već želi iskoristiti privremeno vjerovničko vijeće u procesu usvajanja nagodbe'.
Prema podacima koji su službeno objavljeni na internetskim stranicama Trgovačkog suda u Zagrebu, Franck ima prijavljene tražbine prema članicama koncerna Agrokor u ukupnom priznatom iznosu od oko 273,6 milijuna kuna, a kada se uzmu u obzir i regresne mjenice putem kojih je Franck financirao koncern Agrokor, ukupna izloženost penje se na 600 milijuna kuna.
Franckove tražbine su osigurane založnim pravom na poslovnim udjelima koje društvo Jamnica drži u društvu Roto dinamic. Stoga Franck u postupku izvanredne uprave sudjeluje kao razlučni vjerovnik s pravom na odvojeno namirenje do ukupnog iznosa od 600 milijuna kuna.
S obzirom na to da potencijalni gubici iz financijskih aranžmana s Agrokorom ozbiljno ugrožavaju poslovanje kompanije, Franck je prošle godine s trgovačkim lancem Tommy dogovorio strateško partnerstvo, koje predviđa dokapitalizaciju uz dogovor s financijskim vjerovnicima Francka.
Za razliku od Francka, Adris grupa je manje medijski eksponirana, ali koristi se sličnim pravnim sredstvima za obranu svojih interesa. Grupa kojom upravlja Ante Vlahović Todorićevu je koncernu kroz različite aranžmane posudila više od milijardu kuna. Adris je svoja potraživanja osigurao zalogom na dionicama Jamnice i Konzuma, kao i izdanim zadužnicama Agrokora, Konzuma i Jamnice.
U pravnoj bitki pred Trgovačkim sudom Adris je osporio tražbine vjerovnika koji sudjeluju u roll-up kreditu u dijelu u kojem su im prijavljene tražbine podmirene tim kreditom. Naime, u Adrisu smatraju da fond Knighthead i drugi imatelji obveznica, kojima su pretvaranjem u roll-up kredit obveznice otkupljene, ne bi trebali imati pravo sudjelovanja u vjerovničkom vijeću i glasati o nagodbi.
Tim više što je za sudionike roll-up kredita predviđena posebna skupina (grupa C), u kojoj su im priznata potraživanja u visini police roll-up kredita, a koja se odnose na potraživanja nastala do aktiviranja lex Agrokora.
Kao i Franck, Adrisu se u pregovorima oštro protivi primjeni predloženog Entity Priority Modela (EPM) u postupku namire, prema kojem bolje prolaze vjerovnici koji imaju veći broj nekvalitetnih jamstava (banke) od onih koji imaju manji broj kvalitetnih jamstava (Franck, Adris, Agram).
Najžešći protivnik predloženog koncepta nagodbe je Dubravko Grgić, vlasnik koncerna Agram, koji je na početku mandata izvanredne uprave krenuo u otvorenu bitku s tadašnjim povjerenikom Antom Ramljakom. Agram je kratkoročnim pozajmicama putem repo poslova u Agrokor upumpao oko 300 milijuna kuna, a kako pozajmice nisu vraćene, automatski je stekao dionice nekolicine Agrokorovih tvrtki.
Tako je na temelju repo ugovora postao većinski vlasnik porečke Agrolagune i značajni suvlasnik Konzuma, Vupika, Belja i PIK-a Vinkovci.
U nastojanju da promijeni model nagodbe koji polazi od pretpostavke da su sve Agrokorove kompanije u trenutku postavljanja izvanredne uprave bile zrele za stečaj, što kao posljedicu povlači poništavanje temeljnog kapitala i svođenje vrijednosti dionica na nulu, Agram pred sudom osporava gotovo sva jamstva koja su Ledo, Jamnica i druge tvrtke preuzele za odobrene kredite matičnom društvu Agrokoru d.d.
U Agramu smatraju da izdana jamstva nisu pravno valjana te da samim time nisu postojali stečajni uvjeti za sve Agrokorove kompanije. Stoga predlažu drugačiji model nagodbe u kojem bi se ugasile samo kompanije koje su doista zrele za stečaj, a da uspješne kompanije poput Leda i Jamnice nastave poslovati u postojećem obliku.
Kako je Visoki trgovački sud već dao za pravo Francku, a još nije donio odluku o jamstvima i tražbinama koje osporavaju Agram i Adris, možemo zaključiti da je nagodba koju najavljuje Fabris Peruško i dalje pod velikim upitnikom.
