Treću godinu zaredom Agrokor je, sa 3,64 milijardi eura prihoda, prva tvrtka na listi, a među deset najvećih tvrtki u Adria regiji nalaze se još dvije hrvatske tvrtke, INA (drugo mjesto, sa 3,55 milijardi eura) i HEP grupa (peto mjesto, sa 1.678 milijardi eura).

Kada se promatra zemljopisna segmentacija Slovenija ima najveći broj predstavnika, njih čak 36, a poslije Hrvatske po broju tvrtki slijedi Srbija sa 19 tvrtki, BiH s osam tvrtki, Makedonija s četiri te Crna Gora sa svega dvije tvrtke.

Ukupno gledano, 100 najvećih regionalnih tvrtki ostvarilo je rast prihoda od 10 posto, dok su hrvatske tvrtke na listi rasle po nešto nižoj stopi rasta od tri posto. Dvije trećine tvrtki na listi ostvarilo je rast prihoda i rast dobiti, dok je u Hrvatskoj to slučaj sa 45 posto tvrtki. Najveći porast prihoda, od 26 posto, u Adria regiji ostvarile su proizvodne tvrtke, koje je u 2009. snažno pogodila kriza te su tada imale pad prihoda od 24 posto. Ovaj rast u biti predstavlja oporavak proizvodnog sektora

Listom dominiraju tvrtke iz sektora robe široke potrošnje i energetskog sektora, koji svaki zauzima četvrtinu liste, dok sektoru proizvodnje pripada 23 posto tvrtki s liste. 'Kod hrvatskih tvrtki dominacija potrošačkog sektora još je snažnija jer 42 posto hrvatskih tvrtki pripada tom sektoru', ističe Dražen Nimčević, direktor u Odjelu za porezno savjetovanje.

Iz ovog sektora, osim spomenutog Agrokora, među prvih 40 tvrtki još su se plasirale i Podravka (27. mjesto, sa 483 milijuna eura), Adris grupa (37. mjesto, sa 383 milijuna eura) i Vindija grupa (38. mjesto sa 380 milijuna eura).

Usprkos relativno negativnom makroekonomskom okruženju u 2010, primjetan je trend koji ukazuje na oporavak poslovanja ovog sektora, a očituje se u porastu spremnosti menadžera na uvođenje novih proizvoda, izlasku na nova tržišta ili zapošljavanju umjesto otpuštanja. Smanjena averzija financijskih institucija prema riziku i težnja za smanjenjem udjela nenaplativih kredita, kreirale su prilike za preuzimanja tvrtki u regiji, primjer čega je transakcija kojom je Atlantic grupa kupila slovensku Drogu Kolinsku. Relativno velike transakcije u potrošačkom sektoru nastavljene su i tijekom 2011.

Građevinski sektor pak, očekivano je zabilježio značajan pad prihoda i u regiji (-19 posto) i u Hrvatskoj (-35 posto), a rezultat toga je i plasman samo jedne hrvatske građevinske tvrtke na listi.

U telekomunikacijskom sektoru hrvatske tvrtke iskazale su identičan pad prihoda od 2 posto, kao i telekomunikacijske tvrtke u cijeloj regiji. Usprkos tog pada T-HT grupa, koja je s ostvarenih 1,15 milijardi prihoda, najveća telekomunikacijska tvrtka Adria regije, zadržala je visoko 12. mjesto. U 100 najvećih kompanija Adria regije iz sektora telekomunikacija, medija i tehnologije plasirale su se još tri hrvatske tvrtke: Vipnet (31. mjesto, sa 449 milijuna eura ), M San grupa (82. mjesto, sa 248 milijuna eura) i Hrvatska pošta (88. mjesto, sa 220 milijuna eura ).

Poslovanje telekom operatora bilo je obilježeno porastom broja korisnika podatkovnih širokopojasnih usluga mobilnih i fiksnih mreža, ali i mobilnih usluga općenito. Međutim, taj trend rasta nije uspio nadjačati smanjenje prosječne potrošnje korisnika. Primjerice, mobilna je penetracija u Hrvatskoj tijekom 2010. godine porasla na 143 posto, zahvaljujući sve jačoj prisutnosti pametnih telefona i drugih uređaja za podatkovni pristup.

Deloitte je kreirao i listu deset vodećih tvrtki prema neto profitu, koja pokazuje drukčiji odnos snaga. Među 10 najuspješnijih tvrtki Adria regije dominiraju telekomunikacijske i energetske tvrtke. Najuspješnija regionalna tvrtka po neto dobiti je T-HT grupa, sa 251 milijuna eura. Među 10 najuspješnijih tvrtki prema neto dobiti plasiralo se čak pet hrvatskih tvrtki. Osim spomenute T-HT grupe, tu su još i HEP grupa, INA, Pliva i Vipnet.