"Vidimo pogoršane financijske uvjete kao glavni čimbenik usporavanja potražnje, što se već događa u glavnim razvijenim ekonomijama i glavnim trgovinskim partnerima Adria regije. Osim toga, percepcija opće gospodarske nesigurnosti u 2023. godini odgodit će odluke o kupnji stambenog prostora", navodi se u analizi o stanju u građevinskom i nekretninskom sektoru.

U drugoj polovici prošle godine građevinska aktivnost usporila je u Sjevernoj Makedoniji, Bosni i Hercegovini te Srbiji, rasla u Hrvatskoj te još snažnije u Sloveniji, što odražava još uvijek prisutan postpandemijski trend rasta u te dvije članice Europske unije (EU).

Ipak, u usporedbi s prvom polovicom prošle godine, izdavanje građevinskih dozvola u Adria regiji je u drugih šest mjeseci usporilo na godišnjoj razini, što upućuje na kratkoročno usporavanje građevinske aktivnosti.

U prethodne dvije godine građevinski sektor u Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji bio je na desetogodišnjem vrhuncu. U Bosni i Hercegovini stanje je bilo blago ispod desetogodišnjeg vrhunca, dok je u Sjevernoj Makedoniji taj vrhunac zabilježen 2016. godine.

U svim zemljama Adria regije cijene stanova i kuća su u trećem kvartalu 2022. rasle brže no u prethodnom, osim u Sloveniji, gdje je razina ostala ista.

Najveći godišnji rast zabilježen je u Bosni i Hercegovini, i to od 47,5 posto, nakon toga slijedi Sjeverna Makedonija s 20,6 posto rasta u zadnjem kvartalu. U ostalim zemljama također se vidi značajan rast, pa su tako u Hrvatskoj cijene stambenog prostora u trećem tromjesečju godišnje rasle 14,8 posto, u Sloveniji 15,4 posto te u Srbiji 13 posto. Drugim riječima, cijene nekretnina rasle su brže od inflacije, osim u Srbiji, budući da se nekretninsko tržište percipira kao čuvar vrijednosti imovine.

Podaci za posljednji kvartal trebali bi pokazati daljnji rast cijena stambenih nekretnina, ali stezanje monetarne politike i pogoršanje općih ekonomskih uvjeta će cijene u prvom kvartalu ove godine pogurnuti nadolje.

"Negativni fundamenti cijena stambenog prostora će se u drugoj polovici ove godine materijalizirati još i više, odražavajući odmak učinka opće gospodarske situacije na tržište nekretnina", ističu analitičari Bloomberg Adrije.

Kamatne stope na stambene kredite u Adrija regiji rastu u skladu s EURIBOR-om, uz određeni transmisijski odmak uglavnom vezan uz regulativu.

U Srbiji i Sloveniji svjedočimo najvećem rastu kamatnih stopa.

Restriktivna monetarna politika će kamatne stope nastaviti gurati naviše, barem u prvoj polovici godine, dok bi banke mogle pooštriti uvjete davanja kredita u skladu s načelima upravljanja rizikom.

Kao rezultat takvog razvoja stanja, analitičari Bloomberg Adrije očekuju da će se u Adrija regiji kamatne stope na kredite u eurima ili one s valutnom klauzulom ove godine u prosjeku kretati između pet i 6,5 posto, no kod članica eurozone, Hrvatske i Slovenije, to će zbog manje premije rizika biti niže.

Nadalje, manjak radne snage mogao bi ove godine utjecati na ograničavanje građevinske aktivnosti, a cijene građevinskog materijala, premda su u posljednje vrijeme pale, i dalje su ograničavajući faktor, ponajprije zbog nestabilne dostupnosti.

Razvoj infrastrukturnih projekata bi se pak zbog zavidne financijske potpore koja dolazi iz europskih fondova trebao oduprijeti usporavanju gospodarstava, kako za članice EU-a tako i za zemlje kandidate u Adria regiji.