Saborski zastupnik stranke Snaga Goran Aleksić optužio je profesore trgovačkog prava Sinišu Petrovića i Tomislava Jakšića da 'neargumentirano i proizvoljno agitiraju za interese banaka'. U članku koji su objavili, kaže Aleksić, navode da je konverzijom nestala osnova za vraćanje preplaćenih iznosa jer bi se u suprotnom korisnici tih kredita doveli u povlašteni položaj u odnosu na potrošače s euro kreditima te oštetile banke.

On smatra da je osnova za obeštećenje kolektivna presuda i presuda Europskog suda utemeljena na Direktivi 93/13 koja nalaže da se u slučaju utvrđenja ništetnih ugovornih odredaba potrošač mora dovesti u stanje kao da tih odredaba nikada nije bilo, piše Jutarnji list.

Premda se neslužbeno može čuti da su banke radile procjene, u HUB-u opovrgavaju takve informacije, ističući da to može napraviti samo Hrvatska narodna banka. Međutim, neke grube procjene analitičara govore da bi se konačni trošak mogao kretati u rasponu od 25 do 30 milijardi kuna. One se temelje na posljednjoj presudi zadarskog Općinskog suda kojom je konverzija proglašena ništetnom, a trošak zateznih kamata i drugih stavki bio je otprilike jednak iznosu samog kredita.

Imajući na umu da je ukupna vrijednost kredita u švicarskim francima iznosila oko 28 milijardi kuna, pretpostavlja se da bi trošak mogao biti na sličnoj razini. Usporedbe radi, trošak konverzije iznosio je oko sedam milijardi kuna i unatoč očekivanjima da će on donijeti velike potrese, ne samo za banke, nego da će negativno utjecati i na devizne rezerve i tečaj kune, proces je ipak prošao bezbolno.

U Hrvatskoj udruzi banaka, međutim, prilično su uvjereni da neće doći do toga. U slučaju pitanja upućenog Vrhovnom sudu za ogledni spor, direktor HUB-a Zdenko Adrović smatra da sporazum o konverziji predstavlja posve novi pravni posao na koji ne utječu 'utvrđenja iz kolektivnog spora', pa tako ni ništetnost pojedinih odredaba kredita u CHF-ima.

'Prema našem mišljenju, posve je pravno neobranjivo tumačiti da bi ugovor koji je jedna ugovorna strana morala sklopiti po sili zakona, mogao biti pravno ništetan. Prije svega zato što je taj sporazum novi pravni odnos, s glavnicom vezanom uz drugu valutu i kamatnim stopama koje su ugovorene unatrag određenom brojkom', smatra Adrović.