Nakon presuda Vrhovnog suda, koje su dale za pravo udruzi Franak u kolektivnoj tužbi protiv banaka u pogledu nepoštenosti promjenljive kamatne stope i valutne klauzule u švicarskom franku, pokrenuto je oko 30.000 tužbi protiv banaka, ali pokazalo se da suci različito gledaju na meritum stvari.

Sudska praksa do sada je bila prilično neujednačena te su dio sporova dobili potrošači, a dio banke. Nedavno je sud u Zadru donio i prvu presudu kojom je nepravomoćno utvrđeno da je ugovor ništetan i koliko točno novca banka mora zbog toga platiti potrošaču, što je unijelo dodatnu konfuziju u cijelu priču.

Kako bi se konačno ujednačila sudska praksa u 'slučaju švicarac', predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa najavio je primjenu novog pravnog instituta, tzv. oglednog postupka.

'Dobili smo pitanje suda može li se tražiti ništetnost konvertiranih ugovora iz švicarskog franka u euro s obzirom na prethodne odluke. Sada ćemo mi kao Vrhovni sud tražiti od svih sudova da se očituju koliko ima takvih predmeta u kojima je ključno ovo pitanje, onda ćemo na temelju toga donijeti načelno mišljenje u vezi s time, a ono će biti obavezno za sve sudove. Prema tome, sudovi će pričekati 60 dana sa svojim odlukama, dok Vrhovni sud ne zauzme stanovište o tom pitanju', rekao je Sessa gostujući na N1 televiziji.

Primjenu oglednog postupka za utvrđivanje jedinstvene primjene prava pozdravlja i saborski zastupnik Goran Aleksić. 'U oglednom postupku pred Vrhovnim sudom utvrdit će se je li zbog ništetnosti valutne klauzule u švicarskom franku provedena konverzija ništetna. U tom slučaju za sve potrošače koji su konvertirali kredite neće biti nikakvih zapreka da dobiju kompletne preplaćene iznose', smatra Aleksić.

Pritom napominje da je kod konvertiranih kredita najvažnije pitanje obeštećenja. 'Naime, Sud Europske unije svojom je presudom utvrdio da nacionalni sudovi u slučaju kada je zakonskom intervencijom intervenirano u neki ugovorni odnos moraju na temelju zahtjeva potrošača utvrditi je li zakonskom intervencijom došlo do potpunog obeštećenja ili je potrebno dodatno obeštećenje. U tom smislu ta je matematika najvažnija', pojašnjava Aleksić.

Institut ogledne presude ugrađen je u izmijenjeni Zakon o parničnom postupku, na snazi od 1. rujna ove godine. Uvođenjem oglednog postupka u pravni sustav postižu se dvije stvari. Prvo, ubrzat će se postupanje u svim onim postupcima u kojima je bit (meritum) stvari u pogledu pravnog pitanja isti, a koji su pokrenuti u većem broju ili se njihovo pokretanje očekuje u kraćem razdoblju.

Drugo, odlukom koju zauzme Vrhovni sud o tom pravnom pitanju (pitanje mora biti važno za jedinstvenu primjenu prava) jamči se jedinstvena primjena prava te ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, odnosno na taj način razvija se pravo kroz sudsku praksu.

Ogledni postupak započinje na prvostupanjskom sudu koji, kada prepozna da se radi o pravnom pitanju što je važno za jedinstvenu primjenu prava, a koje se pojavljuje u većem broju postupaka, traži sjednicu sudskog odjela i, ovisno o zaključku sjednice odjela, prijedlog pitanja važnog za jedinstvenu primjenu prava sa spisom predmeta dostavlja Vrhovnom sudu RH radi zauzimanja pravnog shvaćanja o njemu.

Nakon toga predsjednik Vrhovnog suda traži očitovanje svih prvostupanjskih sudova o postojanju i broju takvih sporova te nakon prikupljenih podataka predmet daje na odlučivanje sjednici odjela Vrhovnog suda koja u roku od 30 dana mora odlučiti o dopuštenosti prijedloga.

Ako sjednica odjela Vrhovnog suda dopusti prijedlog, o pitanju važnom za jedinstvenu primjenu prava Vrhovni sud odlučuje u daljnjem roku od 90 dana. Odluka Vrhovnog suda o konkretnom pitanju objavljuje se na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova, a u nastavljenim postupcima niži sudovi moraju postupati prema objavljenom pravnom shvaćanju najviše sudske instance.

Pravila o oglednom postupku primjenjivat će se kako na nove postupke, tako i na one već započete, u kojima još nije zaključen tzv. prethodni postupak.