Na početku se osvrnuo na jučerašnji tvit Dimitrija Medvedeva koji je zaprijetio da će cijena plina biti 2000 dolara za 1000 kubičnih metara.

'Ako pogledamo u energetskom miksu europskih zemalja koje zemlje najviše ovise o ruskom plinu, to je Njemačka prije svega. Iako, u njihovom misku je plin zastupljen s oko 20 posto. Hrvatska ima 30,2 posto plina u ukupnom energetskom miksu. Mađarska i Hrvatska najviše ovise o plinu i najviše ovise o ruskom plinu. U Hrvatskoj je otprilike 60 posto potrošnje plina ruski plin, a nekih 40 posto je domaći plin', objašnjava analitičar, javlja N1.

Ipak, napominje da to ne bi bilo prvi put da europska ekonomija koja nema dovoljno vlastitih izvora energije doživi energetski šok.

'Takvih šokova je bilo u povijesti. Postoje alternativni dobavni pravci, osobito sada tekući plin. Zemlje zapadne Europe vnisu više toliko beznadno ovisne o ruskom plinu. Danas mi već vidimo da Nizozemska kupuje tekući plin od SAD-a i Norveške. Baltičke zemlje su prije nekoliko godina krenule u izgradnju pokretnih terminala za tekući plin', rekao je.

Hrvatska, tvrdi on, ima dobru poziciju, jadransku orijentaciju i plin može doći iz drugih izvora.

'Sve govori u prilog tezi da je to politički motiviran tweet Medvedeva koji je imao cilj zastrašiti zapadnoeruopske vlade, ali to nije postigao. Čal ni mađarska vlada nije se u nijednom trenutku priklonila ruskoj strani', govori.

Podzemni rezervoari plina u Hrvatskoj popunjeni su 50 posto, tvrdi.

'Hrvatska se vrlo brzo može preorijentirati. Ako je terminal za tekući plin 50 posto napunjen, on se vrlo brzo može napuniti drugim izvorima. Opskrba ni u jednom trenutku ne bi smjela doći u pitanje. Vlada mora poticati da se ona kućanstva koja koriste plin, da se preorijentiraju na neki drugi energent', kazao je.

Navodi da bi podizanjem cijene plina na razinu od 2000 dolara za 1000 kubičnih metara plina, Petrokemija mogla doći u velike probleme.

'Već sada na tržištu su dva ili tri važna europska konkurenta koja nude mineralna gnojiva. U tom kontekstu podizanja cijene plina na razinu o kojoj Medvedev govori, rekao bih da će Petrokemija morati zatvoriti proizvodnju'.

Dvije ruske banke većinski su dioničari Fortenova grupe, a jedna od njih već se nalazi pod sankcijama, pojašnjava Novotny.

“Ne radi se o Sberbanci, radi se o VTB banci koja je drugi važan dioničar Fortenova grupe i financijer. Ali ne još pod europskim sankcijama, već pod sankcijama koje je Boris Johnson uveo u Velikoj Britaniji”, objašanjava.

Upitan što bi bilo s Fortenovom da dođe do potpunih europskih sankcija Rusiji, Novotny kaže da je Fortenova sanirana tek polovično.

'Još uvijek je ovisna o vanjskom financiranju, još uvijek se ne može samofinancirati. Ta grupacija ovisi o financiranju i refinanciranju kratkoročnom i srednjoročnom od strane banaka koje su spremne sada davati kredite. To su prije svega vlasnici, te dvije ruske banke. Vjerojatno ima i domaćih banaka koje odobravaju kredite i to će biti doista vrlo kompleksna situacija', kazao je.

Napominje da bi se moglo upravljati tvrtkom i pod sankcijama kad bi ona bila neovisna o bankarskim financiranjima.

'Ako se mora obraćati financijskom tržištu, a iza nje je ruski kapital kao većinski vlasnik bit će vrlo teško osigurati financiranje, gotovo nemoguće. U situaciji kada bi se uvele te potpune sankcije, dakle kada bi pristup europskim i svjetskim tržištima kapitala i financijskim tržištima bio zabranjen za ruske ekonomske aktere', rekao je analitičar.