U Hrvatskoj su u lipnju potrošačke cijene pale 1,6 posto na godišnjoj razini, što je ponajviše posljedica pada cijena goriva, pokazuju u četvrtak objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS)
Najnoviji podaci DZS-a ukazuju na nastavak deflacijskih pritisaka, s obzirom na to da je trend pada potrošačkih cijena ušao već u treću godinu.
U lipnju je pad cijena od 1,6 posto na godišnjoj razini bio manji nego mjesec prije, kada su cijene potonule 1,8 posto, što je bio njihov najveći pad od 2000. godine, od kada DZS vodi te podatke.
"Time je sa sporadičnim prekidima nastavljen trend koji traje od veljače 2014.", navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.
Najviše pojeftinilo gorivo
U lipnju su na godišnjoj razini najviše pale cijene prijevoza, 6,2 posto, pri čemu su cijene goriva za prijevozna sredstva potonule 10,8 posto.
Slijedile su, s padom za 3,3 posto, cijene komunikacija, dok su cijene stanovanja, vode, struje i plina pale 2,6 posto, što je ponajviše posljedica pada cijena plina za 17,7 posto.
Cijene odjeće i obuće pale su, pak, za 1,6 posto, dok su cijene rekreacije i kulture skliznule za 1,3, a cijene obrazovanja za 0,8 posto na godišnjoj razini.
Pale su, za 0,4 posto, i cijene hrane i bezalkoholnih pića, dok su alkoholna pića i duhan pojeftinili 0,2 posto.
S druge strane, najviše su na godišnjoj razini porasle, za 1,8 posto, cijene restorana i hotela, a slijedile su cijene zdravlja, s rastom od 1,6 posto.
Cijene pokućstva i opreme za kućanstvo porasle su, pak, za 0,3 posto, kao i cijene raznih dobara i usluga.
Treća godina deflacije
Na mjesečnoj su razini, pak, u lipnju potrošačke cijene pale za 0,1 posto. Pritom su u odnosu na svibanj najviše, za 4,4 posto, pale cijene odjeće i obuće, što je posljedica sezonskih sniženja. Slijedile su cijene hrane i bezalkoholnih pića s padom od 0,7 posto.
S druge strane, u lipnju su na mjesečnoj razini najviše porasle cijene prijevoza, za 1,6 posto, što je posljedica rasta cijena goriva za prijevozna sredstva za 3,1 posto. S rastom od 1 posto slijedile su cijene restorana i hotela.
U šest mjeseci ove godine potrošačke su cijene u prosjeku bile 1,5 posto niže nego u istom lanjskom razdoblju.
Tako je razdoblje deflacije ušlo u treću godinu, s obzirom da su lani potrošačke cijene u prosjeku pale za 0,5, a u 2014. godini za 0,2 posto.
Rast realnog raspoloživog dohotka
"U Hrvatskoj zasad pad cijena nije postao strukturni problem te još uvijek ne vidimo rizik od deflacijske spirale. Pad cijena energije, odnosno sirove nafte, privremenog je karaktera i nije ugrađen u inflacijska/deflacijska očekivanja. S druge strane, pad cijena hrane sam po sebi ne odgađa proizvodnju i potrošnju, s obzirom na nužnost zadovoljavanja osnovnih životnih potreba. Učinak koji se stvara u ovom slučaju je sličan poreznom rasterećenju jer povećava realni raspoloživi dohodak", ističu analitičari RBA.
Upozoravaju, međutim, da pad cijena doprinosi slabijim prihodima proračuna te smanjuje nominalni bruto domaći proizvod (BDP), čime se pogoršavaju relativne vrijednosti, kao postotak BDP-a, proračunskog manjka, javnog i inozemnog duga.