Šest europskih udruga za zaštitu potrošača provelo je blic test 250 proizvoda kupljenih u velikim internetskim trgovinama poput Amazona, eBaya i Wisha. Naručivali su elektroničke uređaje, igračke, kozmetiku i druge proizvode te provjeravali prolaze li uobičajene testove sigurnosti prema europskim standardima.

Odabrani su artikli na temelju potencijalnih rizika, a testovi su pokazali da čak 66 posto naručenih proizvoda krši sigurnosne zakone Europske unije s mogućim pogibeljnim posljedicama. Proizvodi su pali na testovima zbog različitih razloga. Između ostaloga, igračke su često sadržavale opasne kemikalije iznad dopuštenih granica, a električni uređaji imali su brojne nedostatke koji su mogli dovesti do zapaljenja, strujnog udara i drugih fatalnih posljedica.

Mnogi proizvodi nisu zadovoljili već na vizualnom pregledu, što je bilo dovoljno da ih se proglasi nesigurnim. Primjerice, neke igračke imale su prelabave dijelove koji se lako mogu odvojiti i izazvati ozljedu. Na vizualnom testu pale su i majice s kapuljačom koje su imale preduge vezice te su kod male djece predstavljale realnu opasnost od gušenja.

Ostali proizvodi koji su naoko dobro izgledali upućeni su na laboratorijsku analizu kako bi se provjerila njihova ispravnost. Većina proizvoda nije prošla 'dubinske' testove, a za neke su rezultati bili šokantni.

Tri od četiri USB-a, adaptera i uređaja za prijenosno napajanje (powerbank) nisu zadovoljila test sigurnosti zbog opasnosti od pregrijavanja ili strujnog udara. Ispitani uređaji u pravilu su bili iznimno jeftini, no name brendovi.

Plastične igračke su testirane na ftalate, kemikalije koje ih čine mekim i podatnim, ali zbog sumnje da luče opasne hormone ograničena im je upotreba, odnosno ne smiju biti u igračkama za djecu mlađu od tri godine i samo do određene granice za stariju djecu. Od ukupno 29 artikala podvrgnutih analizi devet ih je imalo nedozvoljenu razinu ftalata, a kod nekih je ona bila čak 200 puta veća od maksimalno dopuštene.

Posebno zabrinjavajuće rezultate pokazala je provjera dječje odjeće s vezicama. Čak 14 od 16 odjevnih predmeta nije prošlo standarde sigurnosti jer su vezice bile preduge ili na mjestima na kojima ne smiju biti, što povećava rizik od nesreća poput gušenja.

U testiranju su najgore prošli uređaji za detektiranje dima i ugljičnog monoksida. Svih sedam testiranih uređaja nije uspjelo otkriti smrtonosne količine plina, a niti jedan od četiri uređaja za detekciju dima nije otkrio dim gorućeg drva, pamuka ili plastike.

Alarmantne rezultate pokazala je i analiza proizvoda za izbjeljivanje zubi. Čak sedam od deset takvih proizvoda sadržavalo je previsoke koncentracije vodikovog peroksida, a koje mogu izazvati iritaciju desni ili preosjetljivost zuba. U proizvodima koji nisu prošli test razine peroksida bile su od 14 do 70 puta iznad zakonske granice.

U europskoj udruzi za zaštitu potrošača smatraju da su za ovakvo stanje u velikoj mjeri odgovorne internetske trgovine koje ne provjeravaju proizvode kojima se trguje.

'Naša ispitivanja pokazuju da kupovina putem interneta nije tako sigurna kao u klasičnim trgovinama. Glavni razlog je taj što internetska tržišta ne uspijevaju spriječiti da se opasni proizvodi pojave na njihovim platformama. Ako se na njima mogu kupiti detektori dima koji ne mogu otkriti dim, lako možemo zaključiti kakve katastrofalne posljedice takva praksa može imati', poručila je Monique Goyens, direktorica Europske organizacije potrošača.

Problem je to što online trgovine povlače opasne proizvode s tržišta tek nakon službenih upozorenja potrošačkih udruga. 'To ne smije biti način njihovog rada jer se slični ili novi opasni proizvodi ubrzo opet pojavljuju. Vrijeme je da se na razini Europske unije pojača nadzor kako bi online trgovci postali odgovorniji za opasne proizvode što se prodaju u njihovim web trgovinama', zaključila je Goyens.