Kako pokazuju rezultati izvješća, čini se da su dobre godine stvar prošlosti: globalna financijska imovina 2015. porasla je za 4,9 posto, nešto malo iznad stope rasta gospodarske djelatnosti. U protekle je tri godine financijska imovina rasla dvostruko većom brzinom, uz prosječnu stopu od devet posto.

'Rast financijske imovine dostigao je kritičnu točku', rekao je Michael Heise, glavni ekonomist Allianza. 'Ekstremne mjere monetarne politike očito gube svoj utjecaj čak i na cijene imovine. Posljedica toga je da više nema ključnog pokretača rasta imovine. Istodobno kamatne stope nastavljaju padati u minus pa izgledi za štediše nisu blistavi', dodao je.

Prema Allianzovom Izvješću o globalnom bogatstvu Hrvatska u globalnom poretku zauzima 33. mjesto.

U Hrvatskoj je lani rast imovine znatno usporio sa 7,2 posto koliko je iznosio 2014. na 1,1 posto. Dok je imovina u mirovinskim fondovima i osiguranjima snažno rasla za gotovo 10 posto, vrijednosni papiri značajno su pali – za čak 12,6 posto.

Međutim, s nešto manje od 16 posto udjela u portfelju, dužnički vrijednosni papiri, dionice i udjeli investicijskih fondova još uvijek nemaju veliku ulogu u štednji hrvatskih kućanstava. Više od polovice njihove financijske imovine čine depoziti po viđenju (avista depozita), oročeni depoziti i štedni depoziti koji su 2015. godine porasli za samo 2,2 posto.

Nakon dvoznamenkastih stopa rasta u godinama prije financijske krize, privatne obveze u Hrvatskoj smanjile su se četvrtu godinu zaredom za dodatnih 1,7 posto.

Usprkos smanjivanju. obveze od 4,120 eura po stanovniku veće su od prosjeka istočnoeuropskih država članica EU-a (3,630 eura). Štoviše, s omjerom duga (obveze kao postotak BDP-a) od 40 posto Hrvatska je druga u regiji, odmah iza Estonije s 45 posto.