Nvidia je najveći američki proizvođač čipova po tržišnoj kapitalizaciji a Arm će kupiti od japanskog SoftBanka.

Energetski efikasni dizajni najvažnije britanske tehnološke kompanije dominiraju u sektoru pametnih telefona, s isporučenih 180 milijardi čipova američkom Appleu.

SoftBank je kupio Arm u 2016. godini, uz uvjet da zadrži sjedište kompanije u britanskom Cambridgeu i da poveća broj radnih mjesta, a te je obveze u ponedjeljak ponovio i izvršni direktor Nvidije Jensen Huang.

"Želimo razvijati Arm i učiniti ga još većim", rekao je Huang u videokonferenciji, dodajući da će Arm zaposliti još inženjera, povećati ulaganja u istraživanja i oformiti novi centar za istraživanje umjetne inteligencije u Cambridgeu.

"Vlada Velike Britanije uvidjet ćemo da jako puno ulažemo u zemlju", dodao je Huang. Nije, ipak dao službena jamstva o očuvanju radnih mjesta, kazavši da ozbiljni razgovori s Londonom tek trebaju početi.

Sporazum je najavljen preko noći, kritizirao je Hermann Hauser, suosnivač Arma, dodavši u intevjuu Reutersu da ga smatra katastrofom za Cambridge, Britaniju i Europu.

"To je zadnja europska tehnološka tvrtka od globalne važnosti a sada se prodaje Amerikancima", naglasio je.

Strahuje da bi sporazum mogao ugroziti Armovu poziciju "Švicarske u industriji poluvodiča", pojašnjavajući da stotinama kompanija, poput Applea, Samsunga i Qualcomma, omogućuje da na temelju njegove strukture razvijaju vlastite čipove.

Ako se britanski karakter i otvoreni poslovni model kompanije ne mogu zaštititi, bilo bi bolje da je vlada premijera Borisa Johnsona poduprla uvrštenje Armovih dionica u kotaciju Londonske burze, smatra Hauser.

Zabrinutost sektora i potencijalni problemi u tržišnom natjecanju proizlaze iz činjenice da, za razliku od SoftBanka, velikog ulagača u tehnološki sektor, Nvidia konkurira stotinama Armovih kupaca, uključujući Apple i Intel.

Nvidijin direktor Huang rekao je da će zadržati Armov neutralni model licenciranja i proširiti ga tako što će početi dodjeljivati licence i za korištenje Nvidijinog intelektualnog vlasništva.

Johnsonova vlada mogla bi zatražiti da se sporazum ispita iz aspekta nacionalne sigurnosti i zatražiti određene uvjete, poput zadržavanja sjedišta u Cambridgeu i očuvanja radnih mjesta.

Vlada Velike Britanije nije odmah htjela željela komentirati prodaju.