Za one koji žive u eurozoni, rastuće stanarine, rate kredita i cijene energije stvorile su teške ekonomske uvjete s plaćama koje jedva zadovoljavaju osnovne potrebe. Sve to djeluje kao recesija, no je li eurozona u njoj?

Međunarodni monetarni fond (IMF) kaže da ne postoji službena definicija recesije, ali općenito se priznaje da se taj pojam odnosi na razdoblja sporog gospodarskog rasta, piše Euronews.

Međutim naši ekonomisti i analitičari obično negativan rast u dva uzastopna kvartala smatraju recesijom. Naprimjer, gospodarstvo eurozone smanjilo se za 0,1 posto između siječnja i ožujka 2023., nakon što se također smanjilo u posljednja tri mjeseca 2022. To znači da je eurozona bila u recesiji.

U međuvremenu je Nacionalni ured za ekonomska istraživanja (NBER) ponudio sveobuhvatniju definiciju - recesija podrazumijeva značajan pad gospodarskog rasta koji prevladava u svim ili većini sektora gospodarstva i proteže se nekoliko mjeseci. To je nešto s čime se potrošači i poduzeća u Europi lako mogu poistovjetiti i složiti se da se regija već bori s time.

Je li Europa u recesiji?

Za odgovor na to pitanje dobro je početi gledati razinu poslovne aktivnosti u gospodarstvu. Jedan od pokazatelja koji nam pomaže u tom pogledu je HCOB-ov Composite Purchasing Managers Index, a on mjeri poslovne uvjete upotrebljavajući različite metrike kao što su nove narudžbe, zaposlenost, prodajne cijene, nabavna aktivnost i drugo.

Prema najnovijim podacima za eurozonu, PMI indeks je u studenom iznosio 47,1 bod. Brojka ispod 50 ukazuje na smanjenje, a viša od 50 znači gospodarsku ekspanziju. Indeks proizvodnje PMI pokazuje da je proizvodna aktivnost ostala ispod 50 uzastopnih osam mjeseci, a posljednja analiza pokazala je da iznosi 44,3.

Još jedan pokazatelj zdravlja gospodarstva kreditna je aktivnost banaka. Ako se isplaćuje više zajmova, to svakako znači da ljudi vjeruju u gospodarsku perspektivu zemlje/regije i stoga se angažiraju u više poslovnih djelatnosti. Sve manji broj zajmova ukazuje na suprotno.

U Europi su zajmovi poduzećima bili 0,3 posto niži u listopadu 2023. u usporedbi s istim mjesecom lani, što je prvi godišnji pad od 2015. Slično tome, rastući omjer neplaćanja zajmova još je jedno sredstvo za praćenje rasta u nekoj zemlji, a čini se da u Europi raste stres zbog toga.

Nedavno je Europska unija smanjila prognoze rasta gospodarstva eurozone s 0,8 posto na 0,6 posto. Smanjenje izgleda za rast ili naizgled skromne brojke rasta simboliziraju sveukupne izazove s kojima se suočava svijet općenito, a posebno Europa.

Rastuće kamatne stope, stalno visoke cijene energije i vrlo nestabilno svjetsko gospodarstvo doprinose ovim brigama. Zapravo, prema različitim procjenama banaka, više kamatne stope mogu srezati oko jedan posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) eurozone.

Uz nedavne geopolitičke napetosti, očekuje se da će cijena energije ostati visoka i sljedeće godine. Iako se inflacija malo smirila, još uvijek je daleko iznad petogodišnjeg prosjeka.

Međutim u najnovijem gospodarskom ažuriranju MMF-a predviđa se blag oporavak eurozone u 2024., jer se očekuje rast BDP-a od prosječnih 1,5 posto. To se temelji na određenim pretpostavkama, a najvažnija je ta da će cijene nafte i plina ostati stabilne i uz postojeće geopolitičke sukobe, što se ne može jamčiti.

Wells Fargo je rekao u svojoj nedavnoj bilješci da je recesija u eurozoni 'sve više moguća, ali još nije neizbježna'. Ne očekuju smanjenje kamatnih stopa, jedan od najvažnijih pokazatelja i čimbenika u ovoj raspravi, do lipnja 2024. 'Što se tiče potrošača, ne vidimo nikakav ohrabrujući trend potrošnje, a maloprodaja je također u padu', dodaju bankari.

Mario Draghi, bivši predsjednik ECB-a, također je nedavno izrazio zabrinutost, a guverner belgijske središnje banke složio se s time da su rizici 'nagnuti prema dolje kada je riječ o eurozoni'.

Ostali čimbenici i pokazatelji također su zabrinjavajući. Nedavno usporavanje poslovne aktivnosti u eurozoni je 'ubrzano' zbog slabe potražnje u sektoru usluga i novih narudžbi, a indeks menadžera nabave (PMI) sada je na najnižoj razini u posljednjih 11 godina (od rujna 2012. godine). Proizvodna aktivnost pokazuje da su nove narudžbe pale po najvećoj stopi od 1997.

Neki analitičari kažu da će eurozona, iako bi mogla izbjeći potpunu recesiju, ipak biti suočena s nekim njezinim 'blažim udarima'. Ovo također predstavlja dobru analogiju s onim što su mnogi nazvali 'kotrljajućom recesijom' u SAD-u.