Iz Smartera u analizi navode kako zadnji podaci Tržišnog informacijskog sustava u poljoprivredi (TISUP), koji prate kretanje cijena na tjednoj razini, pokazuju da je kod pojedinih kategorija mesa cijena i veća u odnosu na sredinu ožujka prošle godine (oko 10-tak posto za pojedine kategorije, posebice svinjskog mesa).

Većih oscilacija u cijenama ima i kod pojedinih vrsta voća i povrća – od oko 10 posto za primjerice zelene salate, do čak oko 40 posto za mladi luk, navodi se.

Stručnjaci Smartera smatraju da je na stabilizaciju cijena utjecala i odluka Vlade koja je odmah na početku krize uzrokovane korona virusom donijela mjeru ograničavanja rasta cijena pojedinih prehrambenih proizvoda. To je, kako ističu, bio okidač da ne dođe do drastičnog dizanja cijena pod utjecajem jače potrošnje i straha od nestašica.

"Naša je procjena da se nakon snažnog skoka potražnje zbog straha od izolacije, gomilanja zaliha i pražnjenja polica stanje ipak stabiliziralo", navode iz Smartera.

Potrošači pod utjecajem krize koja je već dovela do otpuštanja radnika, zatvaranja restorana, hotela, kafića i ostanka kod kuće strahuju za svoj kućni budžet te racionalnije troše, odnosno boje se da li će imati dovoljno zaliha novca za post korona razdoblje, navodi se u analizi.

Novi trendovi u opskrbi

Analiza pokazuje i da je kriza uzrokovana epidemijom korona virusa u Hrvatskoj dovela i do novih trendova u opskrbi.

"Pod utjecajem mjera koje se provode došlo je do eksplozije online naručivanja i dostave voća, povrća i drugih prehrambenih namirnica", ističu iz Smartera navodeći kako različite drive in tržnice, grupe za podršku, Facebook grupe nude proizvode s dostavom na kućnu adresu.

Iako je ovaj oblik prodaje moderan i trenutno funkcionira, jer su potrošači zbog zdravlja zatvoreni u stanove i kuće, u Smarteru smatraju da je to kratkoročno rješenje koje će olakšati dostupnost roba potrošačima i lakšu prodaju domaćim proizvođačima, koji zbog sadašnjih mjera ne mogu prodavati na tržnicama.

"Uvjereni smo da je ovo ambulantna prodaja koja neće imati dugi vijek, te će oduzeti jako puno vremena i energije malim proizvođačima – od organizacije prodaje i dostave, do većih troškova prijevoza i slično", istaknuli su iz Smartera.

Takav način prodaje, kako objašnjavaju, u startu diže cijene proizvoda jer se naplaćuje i dostava, što ostavlja prostora uskom dijelu potrošača, onima s višim standardom, da si priušte ovakav način nabave.

Kod većine potrošača, posebice starijih, i dalje je dominantna prodaja kroz police trgovačkih lanaca, mišljenja su u Smarteru iz kojeg važnim smatraju i da se pažnja posveti i sigurnosti roba koje se isporučuju.

"U situaciju poplave novih dostava i isporuka, inspektori teško mogu obavljati kontrole i nadzor svih, dok su kod certificiranih i tržišno potvrđenih otkupljivača fitosanitarni i svi drugi standardi sigurnosti i kvalitete dio svakodnevnog poslovanja", istaknuli su iz Smartera.

U Smarteru procjenjuju i da će se hrvatski potrošači brzo financijski iscrpiti, budući da je došlo do usporavanja ili potpunog zaustavljanja gospodarskih aktivnosti, što posljedično dovodi do otpuštanja, rezanja plaća, kašnjenja u naplati roba i usluga i dr.

Zato je, kažu, već sada potrebno djelovati tako da se na organiziran i sustavan način sve one robe, posebice povrće i voće, otkupljuju i plasiraju kroz sigurne i provjerene lance opskrbe u Hrvatskoj.

Smatraju i kako je nužno napraviti generalni zaokret u poljoprivrednoj politici koja će biti "usmjerena na poslovni model veće proizvodnje, podizanja razine samodostatnosti, udruživanja proizvođača te formiranja otkupnih centara koji će biti mjesto gdje će se moći sakupiti veće količine roba koja će u konačnici doći do potrošača".

"Ovo je trenutak koji treba iskoristiti te nije dobro stvarati paralelni lanac prodaje, koji će se kratkoročno možda isplatiti, ali će dugoročno još više iscrpiti poljoprivredne proizvođače te dodatno utjecati na usitnjenost ponude", zaključak je stručnjaka Smartera.

Smarter je specijalizirana konzultantska tvrtka, posebno u području poljoprivredno – prehrambenog sektora.