Ranijih godina splitski budžet varirao je u rasponu od 700 do 800 milijuna kuna, a značajniji rast bilježi od 2018., u mandatu aktualne gradske vlasti na čelu s Androm Krstulovićem Oparom. Zahvaljujući osjetnom rastu poreznih prihoda, komunalnih doprinosa i različitih oblika pomoći iz inozemstva i državnog proračuna, prihodi su u 2019. premašili 900 milijuna kuna.

U mandatu aktualne vlasti povećan je i gradski prirez (s 12 na 15 posto), što je također utjecalo na bujanje proračuna. Povoljne okolnosti aktualna gradska vlast iskoristila je na dobrobit Splićana.

Pokrenuti su brojni projekti u razvoju komunalne infrastrukture, od kojih je najznačajniji sanacija odlagališta otpada Karepovac. Povećana su ulaganja u obnovu gradske jezgre, objekte društvenih djelatnosti (dječji vrtići, škole, sportski objekti). Najveće investicije u tom segmentu su gradnja osnovne škole Pujanki i koncertne dvorane.

Intenzivirano je i povlačenje sredstava iz fondova EU-a. Zahvaljujući agilnosti Razvojne agencije Split, u protekle tri godine prijavljeno je 38 projekta za sufinanciranje iz fondova EU-a ‘teških’ 363 milijuna kuna, među kojima je najznačajniji projekt razvoja i izgradnje tehnološkog parka na Dračevcu. Dosad je provedeno trinaest projekata, u provedbi je trenutno devet projekata, dvanaest ih je u procesu evaluacije, a četiri prijave nisu odobrene.

Razdoblje obilježeno ubrzanim gospodarskim rastom, stabilnim gradskim financijama i investicijskim zamahom naprasno je prekinula koronakriza. Za 2020. godinu prvobitno je planiran iznimno ambiciozan proračun u visini od 1,29 milijardi kuna, što je predstavljalo gotovo 40-postotno povećanje u odnosu na 2019.

No koronakriza je uvelike omela planove gradonačelnika Opare pa je u rujnu morao biti proveden radikalan rebalans. Prihodi su podbacili gotovo 20 posto te je rebalansom proračun srezan na 1,05 milijardi kuna. Najviše su smanjeni prihodi od komunalnih doprinosa i naknada, gotovo 40 posto, a uvelike je podbacilo i ostvarenje plana za povlačenje sredstava iz fondova EU-a. Umjesto planiranih 84,7 milijuna kuna, povučeno je samo 54,7 milijuna kuna europskih sredstava.

Rebalansom su rashodi smanjeni desetak posto (na 1,14 milijardi kuna), a najveći dio ušteda odnosi se na kapitalne projekte. Jedan od megaprojekata koji je ostao na čekanju uređenje je žnjanskog platoa ‘teško’ oko 200 milijuna kuna. U konačnici, koronakriza je rezultirala proračunskim deficitom od gotovo 100 milijuna kuna, što se najvećim dijelom planira pokriti zaduženjem.

Unatoč neizvjesnosti oko suzbijanja pandemije, gradski zastupnici su za 2021. izglasali rekordan proračun od 1,32 milijarde kuna, što je za četvrtinu više od prošlogodišnjeg rebalansiranog budžeta. U planu se navodi da će gotovo svi prihodi biti veći, među ostalim, porezni za 100 milijuna, prihodi od komunalne naknade i komunalnog doprinosa za 99 milijuna te razne pomoći države i iz fondova EU-a za 42 milijuna.

No s obzirom na činjenicu da se još ne nazire kraj borbe s epidemijom, gotovo je sigurno da će i ovogodišnji proračun doživjeti ozbiljne rezove.